Jedan od trojice najvećih fizičara svoje je ideje prvo izlagao omiljenom psu

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Na današnji dan prije 145 godina, 5. studenog 1879. godine, umro je James Clerk Maxwell, najveći znanstvenik u škotskoj povijesti. Poznat je i po tome što je svoje ideje prvo izlagao omiljenom psu.

Rođen je u Edinburghu 13. lipnja 1831. godine, u obitelji odvjetnika Johna Clerka, čija je obitelji bila nositelj titule baroneta Clerka od Penicuika. Naslijedivši imanje preko veza s obitelji Maxwell, John Clerk je svome imenu dodao i Maxwell.

Maxwellovi roditelji nisu se sreli i oženili sve do njihovih tridesetih godina, što je bilo vrlo neuobičajeno za to vrijeme. Njegova majka Frances Cay imala je gotov 40 godina kada se je rodio.

Brojni pokazatelji ukazuju da je od najmanje dobi James Clerk Maxwell pokazivao nezasitnu znatiželju.

Prerani gubitak majke

Prepoznavši potencijal u dječaku, majka je preuzela naobrazbu u svoje ruke, kao što je bio i običaj u to vrijeme. Kada se je razboljela zbog tumora u trbuhu, nakon neuspješne operacije preminula je u prosincu 1839. kada je Maxwell imao samo osam godina.

Jamesovu naobrazbu nadgledao je John Maxwell i supruga njegovog brata Jane, koji su oboje imali ključne uloge u njegovu životu.

Školskoj grupi se pridružio u drugoj godini, tako da je išao s djecom koja su bila godinu dana starija od njega. Njegovi maniri i naglasak djelovali su ostalim dječacima rustikalnim, te je prvi dan kada se pojavio u cipelama napravljenim kod kuće i u tunici, dobio nadimak Daftie.

Taj nadimak zadržao se nekoliko godina, a sam James nije za njega previše mario. Društvena izolacije u školi završila je tako što je upoznao Lewisa Campbella i Petera Guthriea Taita, dvojicu vršnjaka koji su također kasnije postali poznati znanstvenici, a s kojima je ostao prijatelj do kraja života.

Maxwell je od rane dobio fasciniran geometrijom. Mnogi njegovi talenti su u početku ostali neotkriveni iako je na drugoj godini počeo osvajati školske nagrade. Tek kada je u dobi od 13 godina osvojio školsku matematičku medalji i prvu nagradu za engleski jezik i prvo nagradu za pjesništvo, primjećen je njegov rad.

Kao dječak napisao prvi znanstveni rad

S nepunih četrnaest, napisao je prvi znanstveni rad: u njemu je opisao mehanički način crtanja matematičkih krivulja s komadom konopa, pojednostavivši Descartesove uvide.

Sveučilište u Edinburghu je upisao u dobi od šesnaest godina, a budući da su ga smatrali premladim za izlaganje pred auditorijem, njegove radove predstavljali su brojni tutori.

Dobio je mogućnost pohađanja Sveučilišta u Cambridgeu, što je odbio dok ne završi kolegije u Edinburghu. Kasnije je studirao i na sveučilištu Cambridge, gdje je izabran u elitno tajno društvo Cambridge Apostles (hrv. Apostoli Cambridgea).

Kao predavač na sveučilište Aberdeen, bio je 15-ak godina mlađi od svih profesora na fakultetu Marischalu.

Nakon toga otišao je na londonski King's College. Vrijeme provedeno u Londonu smatra se najproduktivnijim u Maxwellovoj karijeri. Za rad na bojama 1860. Kraljevsko društvo mu je dodijelilo Rumfordovu medalju, a 1861. postao je član Kraljevskog društva.

Maxwell je često slušao predavanja u Kraljevskom društvo, te tako došao u redoviti kontakt s Michaelom Faradayom, koji je bio 40 godina stariji od Maxwella.

Godine 1865. Maxwell je odstupio s mjesta na Sveučilištu King's College, te se sa suprugom Katharine preselio u Glenlair. Godine 1871. postao je prvi Cavendish profesor fizike na Cambridgeu. Zadužen je za opremljane Cavendish laboratorija, vrijednim uređajima, što je sponzorirao William Cavendish, 7. vojvoda od Devonshirea. 

Otkrio zakonitosti epohalnog značenja

Što se tiče najvžnijih znanstvenih radova, u svojemu prvome važnijem djelu Maxwell je pokazao da se Saturnov prsten mora sastojati od sitnih čestica tvari.

Zatim se bavio kinetičkom teorijom plinova i statističkom fizikom. U tom je području otkrio zakonitosti epohalnog značenja. Godine 1864. razvio je teoriju elektromagnetizma koja je povezala električne i magnetske pojave te predvidio postojanje elektromagnetskih valova koji se gibaju brzinom svjetlosti.

Maxwellove jednadžbe temeljni su zakoni kojima se podvrgavaju sve električne i magnetske pojave. Godine 1888. Heinrich R. Hertz je pokusima dokazao ispravnost njegovih teorija o elektromagnetskim valovima, čime se Maxwell uz Newtona te Einsteina svrstao među tri najveća mislioca u povijest fizike.

Preminuo je u dobi od 48 godina od posljedica tumora trbušne šupljine, kao i njegova majka. Pokopan je u naselju Parton, u blizini grada Castle Douglas, u Škotskoj.