Koje je podrijetlo simbola beskonačnosti?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Simbol beskonačnosti (∞) prepoznatljiv je čak i onima koji su samo površno upoznati s matematikom. Ovaj enigmatični znak, koji od 17. stoljeća označava pojam beskonačnosti, ima bogatu i složenu povijest. Pročitejte zanimljive podrijetlo matematičkog simbola za beskonačnost te njegovo značenje i važnost u različitim područjima, uključujući matematiku, astronomiju, duhovnost i filozofiju.

Koncept beskonačnosti: neograničen i nemjerljiv

U matematici, pojam ‘beskonačnost’ odnosi se na nešto što nema kraja ili granice. Primjerice, brojevi se smatraju beskonačnima jer je njihov niz neograničen. Predstavljen simbolom ‘∞’, beskonačnost je nemjerljiva i nije stvaran broj. Iako je uglavnom apstraktna, nikad ne završava ideja, povremeno se može koristiti kao broj u matematičkim operacijama, kao što je ∞ + 1 = ∞.

Podrijetlo simbola beskonačnosti

Simbol beskonačnosti, poznat i kao lemniskata (od latinskog “lēmniscātus” i grčkog “λημνίσκος”), povezan je s matematikom, kao i s drugim područjima poput astronomije, duhovnosti i filozofije. Njegovo prvo pojavljivanje u povijesti i kasniji prihvat u matematici obavijen je tajnom, s korijenima vjerojatno u religiji i alkemiji, prenosi kozmos.hr.

Božanska povezanost i matematička inovacija Johna Wallisa

Mnogi vjeruju da simbol beskonačnosti potječe iz krivulje lemniskate, zatvorene petlje koja simbolizira povezanost između božanskog i ljudskog svijeta. Engleski filolog i matematičar John Wallis uveo je simbol beskonačnosti u matematiku 1655. godine kroz svoje djelo De Sectionibus Conicus. Wallis je koristio simbol kako bi predstavio količinu koja je “beskrajno velika” ili bez granica ili ograničenja. Sam simbol bio je inspiriran latinskom riječju “infinitas”, što znači “bezgranično” ili “neograničeno”.

Teorije iza odabira simbola

Iako Wallis nikada nije objasnio zašto je izabrao simbol beskonačnosti, nekoliko pretpostavki pokušava rasvijetl iti njegovu odluku. Dvije od najšire prihvaćenih hipoteza su:

Rimski brojevi i broj tisuću

Jedna teorija pretpostavlja da je Wallisov izbor simbola beskonačnosti bio pod utjecajem rimskog broja za tisuću, “CIƆ”, budući da je predstavljao velik broj.

Zmija Ouroboros: grčki i egipatski utjecaj

Zmija Ouroboros, koja potječe iz grčke i egipatske kulture, prikazuje zmiju koja grize vlastiti rep i stvara neprekidni krug sličan simbolu.

Evolucija simbola i njegov odnos s Bernoullijevom lemniskatom

Iako se Bernoullijeva lemniskata, vrsta krivulje koja stvara lik sličan simbolu beskonačnosti, često povezuje sa simbolom, njegovo istinsko podrijetlo u matematici može se pratiti do Johna Wallisa.

Simbol koji obuhvaća beskonačno

Simbol beskonačnosti (∞), sa svojim dugotrajnim vezama s alkemijom i religijom, nije se primjenjivao na matematiku do 17. stoljeća kada ga je John Wallis uveo kako bi definirao koncept beskonačnosti. Unatoč odsutnosti dokumentiranog objašnjenja za njegov izbor simbola, postoje brojne pretpostavke o razlozima iza ove ikonične slike. Tijekom vremena, simbol beskonačnosti postao je bitna notacija u matematici, označavajući količinu koja se beskrajno proteže bez kraja.