Moderna onkologija je skupa
Liječenje raka: Mnoge tehnike i lijekovi nisu dostupni bh. onkolozima
Tekst članka se nastavlja ispod banera
''Moderna onkologija je skupa, čak ni u najrazvijenijim državama svi tretmani nisu dostupni svim pacijentima. To je u mnogo većoj mjeri slučaj u državi poput BiH, našim ljekarima mnoge tehnike i lijekovi nisu dostupni. Bez obzira na to, svjedočim njihovim naporima i trudu da se stvari poboljšaju. Ono što se definitivno može poboljšati jeste uspostavljanje uniformnih kriterija registracije, dijagnoze i tretmana karcinoma na državnom nivou. Za to je potrebna pomoć državne administracije'', rekao je doktor medicine, specijalista za onkologiju i krvne bolesti Gordan Srkalović.
Profesor dr. Srkalović primjećuje i to da je odlazak liječnika iz BiH veliki problem, koji će godinama i rasti ako se nešto ne poduzme na poboljšavanju uvjeta života i rada.
''Odliv mozgova'' predstavlja veliki problem za sve države u razvoju, jer se iscrpljuje najvažniji potencijal svake države (ljudski). U slučaju ljekara još je opasnije, jer se gubi vrhunski kadar u koji je društvo uložilo mnogo. S druge strane, živimo u svijetu otvorenih granica i slobodnog tržišta svih vrijednosti, uključujući i intelektualne. Skoro svi ljudi traže bolje mogućnosti života i rada za sebe i svoje obitelji. I to je činjenica koja se mora prihvatiti'', rekao je.
To se, smatra prof.dr. Srkalović, može popraviti jedino stvaranjem jednako dobrih ili barem sličnih uvjeta rada, privređivanja, intelektualnog uzdizanja, zabave, fizičke i materijalne sigurnosti koje postoje u državama u koje se trenutno seli bh. stanovništvo.
''To je svakako teško postići u sadašnjoj BiH, zbog administrativnih i političkih zapreka otvorenom i slobodnom društvu. Ipak, BiH ima neke važne pozitivne odlike. Prelijepa je država koja sve više privlači i vrhunske intelektualce bh. i stranog porijekla. Bit će ih i više ako se poboljša ekonomska i politička situacija. S druge strane, liječnici koji odlaze u druge države tamo stječu nova znanja i ovladaju tehnikama koje će moći prenijeti bh. kolegama i tako im pomoći u usavršavanju'', naglasio je.
Profesor dr. Srkalović ističe da je upravo to jedan od glavnih ciljeva i Bosanskohercegovačko-američke akademije nauka i umjetnosti (BHAAAS), koja je više od decenije most prijenosa znanja između bh. naučne i stručne dijaspore i kolega u BiH.
''U početku je suradnja bila ograničena, ali se posljednjih godina razvija na raznim nivoima. Velika podrška su Ministarstvo za izbjeglice i raseljena lica BiH, ANU BiH i Univerzitet u Sarajevu. Ta suradnja bit će od velike koristi kako BiH tako i bh. stručnjacima u inozemstvu'', smatra prof.dr. Srkalović.
Za sebe kaže da su mu dom i obitelj sad u SAD-u, ali da će se uvijek vraćati u domovinu (Sarajevo, Tuzlu i druga draga mjesta). Slično, kaže, razmišljaju i ostali članovi njegove obitelji.
''Imam tri kćerke i četvero unučadi. Svi oni znaju i osjećaju BiH kao jednu od svojih domovina, možda će se netko od njih odlučiti na povratak'', rekao je prof.dr. Srkalović za Fenu.
Gordan Srkalović rođen je u Sarajevu. Diplomirao je i magistrirao na Medicinskom fakultetu u Sarajevu, a doktorirao na Medicinskom fakultetu u Tuzli. Profesionalnu karijeru započeo je u Zavodu za fiziologiju Medicinskog fakulteta u Tuzli. Direktor je Kliničkih istraživanja u Sparrow regionalnom onkološkom centru u Michiganu, a od 2004. godine je klinički izvanredni profesor interne medicine na Michigan State Sveučilištu SAD-u. Objavio je mnogo publikacija u svjetskim časopisima i na kongresima. S ponosom ističe svoje porijeklo, oca Ibrahima iz trgovačke obitelji iz Tešnja i majku Blanku rođenu u židovskoj obitelji Papo za koju kaže da mu je prenijela ljubav prema slovima i brojkama i maglovito sjećanje na ladino (jezik sefardskih Židova).