Ljudi beznačajni, ali najveći istrebljivači

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Ljudi čine samo 0,01 posto živog svijeta Zemlje, ali su prouzrokovali nestanak 83 posto divljih sisavaca i polovice biljaka.

Novo istraživanje živog svijeta pokazalo je zapanjujuće rezultate - uništavanje prirodnih staništa dovelo je do onoga što brojni znanstvenici smatraju šestim masovnim izumiranjem u povijesti Zemlje, prenosi Srna.

Vjeruje se da je tijekom posljednjih 50 godina izumrla polovica životinjskih vrsta. Istraživanje je otkrilo iznenađujuće malu ulogu čovječanstva, koje broji 7,6 milijardi ljudi, te nerazmjeran i preveliki utjecaj čovjeka na živa bića. 

Utvrđeno je da su ljudi, istovremeno, beznačajna, ali u isto vrijeme potpuno dominantna vrsta.  Novo istraživanje je prva sveobuhvatna procjena značaja svih živih bića. 

Bakterije su dominantan oblik i predstavljaju 13 posto života, ali biljke nadmašuju sve i čine 82 posto živog svijeta. Sva druga bića, od insekata do gljiva, riba i životinja, čine samo pet posto živog svijeta. 

Još jedno iznenađenje predstavlja činjenica da se u oceanima nalazi samo jedan posto ukupnog živog svijeta Zemlje. Većinu života čine živi organizmi na kopnu, od kojih osminu čine bakterije duboko ispod površine zemlje, prenosi britanski "Guardian". 

Novo istraživanje otkrilo je da uzgajana perad danas čini 70 posto svih ptica, a da divljih ptica ima tek 30 posto. 

Čak 60 posto svih sisavaca predstavlja stoka - uglavnom goveda i svinje - dok su 36 posto ljudi, a samo četiri posto divlji sisavci. 

Uništavanje prirodnih staništa dovelo je do onoga što brojni znanstvenici smatraju šestim masovnim izumiranjem u Zemljinoj povijesti - vjeruje se da je tijekom pola stoljeća izumrlo oko 50 posto životinja. 

Ljudi imaju neznatnu ulogu među živim bićima na Zemlji - virusi i crvi imaju čak tri puta veći značaj od čovjeka. Također, ribe su 12 puta značajnije, a gljive 200 puta brojnije od ljudskog roda.