Ljudi ne(će) biti poluroboti

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Vatikansku radionicu o ljudima i robotima obilježili su različiti pogledi klasičnih vjernika i znanstvenika o budućem izgledu čovjeka i opasnostima od umjetne inteligencije. Raspravljalo se i o biomedicini, te genetičkom inženjeringu, pomoću kojeg su, navodno, dvije kineske djevojčice postale imune na virus HIV-a.

Na početku radionice papa Franjo pročitao je "Pismo čovječanstvu", u kojem je istaknuo paradoks između napretka i opreza u vezi sa stvaranjem tehnologija bez razmišljanja o posljedicama na društvo. 

Međutim, japanski znanstvenik Hiroshi Ishiguro, poznat kao autor androida koji je njegova identična kopija, tvrdi da za nekoliko tisuća godina čovjek više neće biti stvoren od krvi i mesa, već će se ljudska tijela razviti u nešto izdržljivije. 

Dostizanje besmrtnosti

"Naš krajnji cilj u evoluciji jeste dostizanje besmrtnosti zamjenom kostiju i mesa anorganskim materijalima", ističe Ishiguro, koji smatra da je to logičan sljedeći korak ako ljudi žele živjeti u svemiru. Ishiguro ističe da je neophodno stvarati robote koji mogu izvršavati iste zadatke kao i ljudi. 

"Nemamo dovoljno mladih u Japanu. Mi smo izolirana zemlja. Strancima nije lako živjeti u Japanu. Upravo zbog toga toliko polažemo na stvaranje robota", navodi on i napominje da japanska populacija sve više stari, a roboti bi mogli brinuti o starijima. 

Ali, predsjednik papinske Akademije, nadbiskup Vincenco Palla ne prihvaća takav koncept. 

"Ne možemo razdijeliti tijelo i dušu. Tijelo je veoma važno za ljude jer kroz tijelo volimo, prihvaćamo i komuniciramo sa drugima", istaknuo je nadbiskup. 

Roboti i prava

Kako podsjeća BBC, Europska komisija objavila je svoja gledišta o etici u znanosti i novim tehnologijama.  Komisija smatra da roboti i umjetna inteligencija ne bi trebali imati samostalna prava, već bi se prema njima trebalo odnositi kao prema drugoj tehnologiji. 

Međutim, futuristi vjeruju da će ljudi željeti dati određena prava robotima, pogotovo kad postanu dio svakodnevice. 

"Kad robot postane partner ili prijatelj, željet ćemo ga zaštititi. Kao što dajemo određena prava životinjama, tako ćemo ih davati i robotima", tvrde oni. 

Profesorica Christiana Vopen sa Sveučilišta u Kelnu postavila je pitanje kako će ljudi ustanoviti "ima li robot dušu ako se jednog dana bude potpuno ponašao, kretao i imao izraze lica kao čovjek".

Ipak, ona smatra da prava čovjeka i robota ne mogu biti ista. 

"Koristimo ih jer smo mi bića koja mogu postaviti ciljeve, koja mogu izabrati namjenu, koja mogu činiti dobro i loše, ali mi smo slobodna ljudska bića. Mislim da ne bismo smjeli dati robotima istu slobodu", rekla je ona, prenosi Srna.