Najsnažnije ljepilo na svijetu napravljeno od plastike

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Tim znanstvenika Nacionalne laboratorije Oak Ridge američkog Ministarstva energetike ORNL uspio je uobičajenu plastiku iz domaćinstva pretvoriti u ljepilo za višekratnu upotrebu, čija mala količina može da drži teret od čak 130 kilograma, piše Tanjug.

200 stupnjeva

Novo ljepilo se može reciklirati i zadržava svoje performanse na temperaturama do 200 stupnjeva, pa se može aplicirati i na visokim temperaturama.

Kako je navedeno, prednosti ljepila u industriji i zaštiti životne sredine su u uštedi resursa i smanjenju otpada.

Njime se mogu vršiti popravke ili ispravljati skupe greške, a onda se može ponovo obraditi za novu upotrebu u izazovnim aplikacijama.

Istraživači su kao polaznu točku koristili polistiren-b-poli (etilen-ko-butilen)-b-polistiren ili SEBS, gumeni polimer, koji se može naći u četkicama za zube, ručkama upravljača i pelenama.

Znanstvenici su ga opremili novim moćnim svojstvima promjenom njegove hemijske strukture i koričenjem tehnike spajanja nanočestica silicij dioksida i polimera uz pomoć jedinjenja zvanih borni estri.

Kao rezulatat dobijen je novi umreženi kompozitni materijal, nazvan SiNP, a dinamičkim umrežavanjem postiže se premošćivanje tipično nekompatibilnih materijala.

Borni estri su ključni za ponovnu upotrebu ljepila jer omogućavaju da se umrežene veze formiraju i prekidaju više puta.

130 kila na četvornom centimetru

Ove umrežene veze se zapravo pomjeraju unutar novog materijala, što mu omogućava da prianja na površine dovoljno snažno da četvorni centimetar može izdržati otprilike 130 kg tereta.

Testovima žilavosti i pokušajima odvajanja materijala silom, utvrđeno je da ovo ljepilo nadilazi sva komercijalno dostupna ljepila i da je jedan od najtvrđih ikada napravljenih materijala.

Kako je preneseno, znanstvenici su objasnili da je jako ljepilo teško dizajnirati jer mora biti i fleksibilno, te je izazov bio dodati čvrstinu fleksibilnom materijalu, a da ne izgubi na snazi.

Pretpostavka je da će naći primjenu u zrakoplovstvu, automobilskoj industriji i građevinarstvu, te se s toga sada radi na komercijalizaciji i poboljšanju tehnologije.

Istraživanje je objavljeno u časopisu Science Advances.