Nema više povratka na normalno

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Ovo što se sada događa, ne samo u Hrvatskoj, nego i u cijelome svijetu, možda prvi put u recentnijoj ljudskoj povijesti dovelo je do toga da većina svjetske populacije razmišlja o istoj stvari, ide spavati i budi se s istom mišlju. Već je sada preko dvije milijarde ljudi na svijetu u nekoj vrsti izolacije, a posljedice na ekonomiju i društvo bit će takve da će se trenutačna situacija činiti kao mala fusnota prema onome što slijedi. Pa ipak, ta globalna svijest bez presedana može donijeti i nešto dobro'', rekao je, između ostalog, u razgovoru za Slobodnu Dalmaciju Srećko Horvat, filozof i politički aktivist.

Distanciranje

Horvat je autor preko deset knjiga prevedenih na 15 jezika, a, kak onavodi Slobodna. možda najsvježija zanimljivost iz njegova života je nedavno pokrenuta online "televizija" DiEM25 TV, o "Svijetu nakon koronavirusa".

U intervjuu za The New York Times izjavio je kako pojam "socijalno distanciranje", koji se svakodnevno ponavlja, smatra potpuno pogrešnim.

''Ne želim da me se krivo shvati, jer mislim da je nužno fizički se distancirati i slušati ono što kažu doktori i epidemiolozi. Međutim, sam taj termin, a pogotovo u hrvatskom kontekstu, izaziva više zbunjenosti nego što bi trebao. Prije svega, mislim da je pogrešan, zato što nam je potrebno fizičko distanciranje, ali ne i socijalno. Upravo socijalna kooperacija je danas važnija nego ikada, jer štiteći sebe štitimo druge, a štiteći druge štitimo sebe, i u ovakvoj situaciji, koja rapidno srlja u globalnu recesiju kakvu nismo vidjeli od 1929. godine, mislim da je itekako važno da smo jedni uz druge'', rekao je Horvat.

Kaže kak je taj termin u hrvatskom kontekstu pogrešan.

''Kada kažete "socijalno distanciranje" na televiziji ili u novinama, umjesto da proizvede efekt koji bi trebao proizvesti, zapravo samo proizvodi još više nesporazuma. Umjesto "socijalnog distanciranja" mogli su naprosto, primjerice, reći "ostanite kod kuće, perite ruke i odite jednom tjedno u dućan"'', rekao je Horvat.

Broj mrtvih

Kaže kako ga ''ne brine toliko broj mrtvih od posljedica zaraze koronavirusom, koliko broj mrtvih od posljedica koronavirusa''.

Pročitajte još

Dobrodošli u Orwellovu 1984.

''Hrvatska je u zadnjih 30 godina postala ovisna o uvozu, to je zemlja čijih je 20 posto BDP-a ovisno o turizmu, zemlja u kojoj je veliki broj mladih ionako otišao u Njemačku, dakle zemlja koja ekonomski nije bila pripremljena za ovu situaciju. Bojim se da turističke sezone ove godine neće biti, zato što ljudi iz drugih država naprosto neće imati kupovnu moć da si priušte takvo nešto, a i cijela globalna turistička industrija je sada na koljenima, kao i aviokompanije i "Airbnb". Tako da se u tom smislu Hrvatska ne može osloniti onih 20-ak posto BDP-a na koje se oslanjala zadnjih nekoliko godina'', navodi Horvat.

Dodaje da, ako je ova kriza još nešto pokazala, pored značaja javnog zdravstva, značaja skrbi u društvu, svih onih poslova koje rade ljudi koji su najčešće malo plaćeni, a i dalje izloženi riziku, to je činjenica da nam treba puno više transnacionalne kooperacije.

Ni normalno nije baš bilo normalno

''Vidjeli ste da Njemačka ne pomaže Grčkoj, europske države blokiraju suradnju među državama Europske unije, a istovremeno, dolaze doktori iz Kube da pomažu u Italiji.

Takva vrsta transnacionalne solidarnosti nam je važnija nego ikada. Taj termin “internacionala generacija” znači ne samo geografsku povezanost, već i vremensku, u smislu drukčijeg poimanja same budućnosti. Mislim da smo trenutačno svi svakodnevno bombardirani najrazličitijim vijestima, a posebice u Hrvatskoj ili u Zagrebu, gdje je osim koronavirusa bio i strašni potres. Sada ljudi ne planiraju vrijeme niti u mjesecima, niti u tjednima, nego možda u satima, dakle, promijenio se odnos prema samom vremenu'', rekao je dodao kak o moramo imati dugoročnu perspektivu jer ovo neće završiti u nekoliko dana, nekoliko tjedana, čak niti nekoliko mjeseci.

''Nema više povratka na normalno, a ni ono normalno nije baš bilo normalno. Sada vidimo zašto se u mnogim državama raspadaju sistemi, zato što su bili privatizirani, jer se godinama nije ulagalo u njih. Ono što istovremeno prikazuje ova kriza je da su djeca, koja su prošle godine prosvjedovala po cijelome svijetu i koja su prozivala starije da nisu osigurali nikakvu budućnost, bila u pravu. Moguće je zaustaviti emisiju štetnih plinova, pogledajte samo slike iz satelita, dakle, moguće je. No, ono što se također pokazalo je i da sami ti mladi trebaju brinuti za stare i za one koji su nemoćni'', rekao je, između ostalog, Horvat za Slobodnu Dalmaciju.