Novi odgovori o koronavirusu s Islanda

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U moru nepoznanica na pitanja oko koronavirusa, nove odgovore daje Island, trenutno jedna od uspješnijih zemalja kad je riječ o borbi protiv pandemije Covida-19.

Kako je objavio Jutarnji list, mala otočna zemlja s nešto više od 360 tisuća stanovnika testirala je daleko najveći postotak populacije od ijedne druge zemlje na svijetu.

Testirano skoro 33 tisuće ljudi

Prema posljednjim podacima islandske vlade dosad je testirano više od 32.600 tisuća osoba. Ukupno pozitivnih na virus trenutno je 1648, a umrlih šest. Već nekoliko dana zaredom na Islandu je veći novi broj oporavljenih od novih slučajeva zaraze, a držanje situacije pod kontrolom vlada pripisuje intenzivnom testiranju i traganju za svim osobama koje su potencijalno bile izložene virusu.

Islanđani, navodi Jutarnji, za razliku od većine drugih zemalja, građane testiraju u dvije grupacije - testiranje osoba koje su zbog simptoma završile u bolnici ili su bile izložene virusu obavlja se u sklopu bolničkog sustava.

Testiranje na generalnoj populaciji neovisno o simptomima ili sumnji na bolest provodi pak biofarmaceutska tvrtka deCODE Genetics Kárija Stefánssona. Islandski neurolog i genetičar poznat je po svojem traganju za genskim varijacijama u pozadini nekih dobro poznatih bolesti.

Velik broj asimptomatičnih slučajeva

Njegov pristup korištenja podataka uzetih od ogromnog broja Islanđana proteklih je godina izazivao stanovite kontroverze u svjetskoj znanstvenoj zajednici, kao i na Islandu, no u trenutnoj situaciji je, uz blagoslov vlade, dao vrlo zanimljive podatke o ponašanju virusa SARS-CoV-2, kao i priliku nadležnima da učinkovitije pronađu zaražene osobe.

DeCODE je do kraja ožujka testirao više od 10 tisuća osoba, od čega je 0,9 posto bilo pozitivno, no daljnje ciljano testiranje potpuno slučajnog uzorka od 2300 stanovnika broj pozitivnih spustilo je na 0,6 posto. Njihovi rezultati potvrdili su i pretpostavke da postoji velik broj asimptomatičnih slučajeva koji se teško mogu otkriti ako nema raširenog testiranja.

“Kod obje grupe ljudi koje testiramo na Islandu - onih koji su negdje bili izloženi zarazi, kao i kod ljudi iz opće populacije bez očiglednih veza s izvorom zaraze - postoji određena ‘pristranost’ u smislu rezultata”, pojasnio je Stefánsson u kratkom razgovoru za Jutarnji list zašto je i njima teško procijeniti točan postotak zaraženih ljudi koji nemaju simptome.

Misterij u reakcijama

“No ako izostavite ljude koji su došli u bolnicu zbog simptoma i gledate samo ove iz opće populacije, rekao bih da samo oko 40 posto pozitivnih na virus pokazuje simptome. To može ukazivati i na to da je velik broj zaraženih osoba u startu neko vrijeme bez simptoma, koje razviju nešto kasnije”, pojašnjava dalje Stefánsson.

Konačni rezultat testiranja svih ljudi koji su u karanteni jer su potencijalno mogli doći u kontakt s virusom trebao bi dati precizniji podatak o broju asimptomatičnih slučajeva. No već je sad jasno, tvrdi on, da značajan broj zaraženih nema simptome.

Stefánsson ipak smatra da je trenutno važnije riješiti misterij neuobičajeno velikog raspona u reakcijama ljudskog organizma na virus - od ljudi koji imaju simptome poput blaže prehlade do ljudi koji umiru od bolesti.

“Moramo pokušati shvatiti događa li se to zbog genskih razlika - postoje li ljudi koji su genetički otporni na virus i ljudi koji su genetički podložniji razvoju težeg oblika bolesti. Ili se to događa zato jer sam virus ima toliko različitosti u genskoj sekvenci. Mi smo na Islandu pronašli 130 mutacija virusa koje nisu opisane nigdje izvan Islanda.

Potpis virusa

''Definitivno je teoretski moguće da je ova genska raznolikost povezana s razlikom u zaraznosti, odnosno da postoje kombinacije genske sekvence koje virus čine vrlo zaraznim i neke koje ga čine manje opasnim”, tvrdi Stefánsson i dodaje da je mogući “krivac” i kombinacija ova dva faktora.

U nastojanju da riješi dio ove zagonetke, DeCODE-ov tim je sekvencirao virus svake zaražene osobe na Islandu.

“To nam pomaže kod traganja za izvorom infekcije u pojedinim slučajevima i dopušta nam da vidimo kako virus mutira dok se seli s osobe na osobu.

Mi možemo za svaki zasebni slučaj dijagnosticiran na Islandu ustanoviti iz koje je zemlje došao virus kojim je osoba zaražena. Virus SARS-CoV-2 mutira brzo i postoji ‘potpis’ virusa koji je relativno specifičan za pojedine zemlje - primjerice za Austriju, za Italiju, Veliku Britaniju ili zapadnu obalu SAD-a”, pojašnjava on.

No jesu li te mutacije takve da mogu imati utjecaj, primjerice, na veću smrtnost u pojedinoj zemlji?

Stefánsson oprezno odgovara da u teoriji te razlike mogu imati utjecaj na interakciju virusa s receptorima u organizmu. No o tome je, upozorava, prerano govoriti bez detaljnih istraživanja. Informacije koje proizlaze iz njihova jedinstvenog “screeninga” populacije svakako, međutim, od početka daju Islandu kvalitetno oružje u borbi s epidemijom.

Nema panike

Stefánsson smatra da je njihova trenutno epidemiološki neloša situacija ponajviše rezultat agresivne potrage za osobama pozitivnim na virus, a zatim i kontaktima zaraženih te intenzivnih mjera karantene.

“Mi to radimo od početka, a znanje o tome koliko je virus raširen u zajednici i kako se raširio omogućuje da se epidemija rješava na inteligentan način. I smatram da smo mi na Islandu tome pristupili vrlo razumno. Nismo zatvorili granice, nismo zatvorili vrtiće i škole, restorani i trgovine su otvoreni. Važno je i da smo tome pristupili mirno. Nema panike, nema gomilanja hrane, a svemu se na našem malom otoku pristupa kao još jednom zadatku koji treba odraditi”, tvrdi, između ostalog, Stefánsson.