Brain, Behavior, and Immunity
''Odgovor'' znanstvenika: Antivakseri su manje inteligentni?!
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Među osobama koje se odbijaju cijepiti većinu čine oni koji su na testovima inteligencije imali slabije rezultate, tvrde britanski znanstvenici.
Oni su objavili studiju u kojoj su proučavali odgovore osoba na pitanje o cjepivima u studenom i prosincu 2020. godine, piše Srna.
Njihove odgovore usporedili su s rezultatima dobivenim kroz šest krugova testiranja 2011. i 2012. godine.
Pročitajte još
Kako je navedeno u studiji objavljenoj u časopisu "Brain, Behavior, and Immunity", od 11.955 pojedinaca koji su u potpunosti odgovorili na upitnik o cijepljenju protiv Covida-19 - 17,2 posto ispitanika jasno je reklo kako se ne žele cijepiti.
Među onima koji su najčešće iskazivali namjeru da odbiju cijepljenje većinom su bile mlade žene, pripadnice etničkih manjina s lošijim obrazovanjem.
Također, takve osobe često nisu imale druge bolesti niti su bile u kontaktu ili živjele s osobama koje bi se ubrajale u rizične grupe.
Kada su znanstvenici pomnije proučili rezultate, otkrili su da je kod osoba koje su imale lošije rezultate na kognitivnim testovima i testovima inteligencije postotak onih koji su planirali da odbiju cijepljenje iznosio čak 76 posto.
I neki izvještaji na društvenim mrežama možda su zakomplicirali donošenje ličnih odluka o cijepljenju, zbog čega su osobe s nižim koeficijentom inteligencije sklonije da odbiju cijepljenje.
Kod pojedinaca s nižim koeficijentom inteligencije također je zabilježena i veća stopa oboljenja od Covida-19, prije nego što su cjepiva postala dostupna, ističu znanstvenici.
Kao jedno od objašnjenja, znanstvenici ističu "šumove" u komunikacionim kanalima, koji su nastali zbog gomile različitih zdravstvenih i preventivnih savjeta koji su se mogli čuti tijekom pandemije, navela je Srna.
Informacije su varirale od jednostavnih i praktičnih, do kompleksnih, kontradiktornih, lažnih i prevarantskih.
Kako bi smanjili svoj rizik od infekcije, ljudi su morali prikupiti, sintetizirati i ocijeniti točnost tih informacija, ali njihova sposobnost da to naprave varira ovisno o zdravstvenoj pismenosti i može biti u odnosu s kognitivnim funkcijama, piše u studiji.
