Opet virus: I deve prijete virusima?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Ritajući se pod pritiskom trojice muškaraca i uz prodorno negodujuće glasanje, mrzovoljna deva jasno iskazuje svoje nezadovoljstvo dok joj kenijski veterinar Nelson Kipchirchir povećim 'štapićem' uzima bris iz nosnice. Čini se da se ni deve ne vole testirati na koronavirus, piše Hina.

No ovo je istraživanje ključno za razumijevanje Bliskoistočnog respiratornog sindroma (MERS), puno smrtonosnijeg rođaka covida-19.

Strah od mutacije

Znanstvenici strahuju da bi virus, koji kruži među devama i u manjoj mjeri među ljudima koji o njima brinu, mogao mutirati, proširiti se u općoj populaciji i prouzročiti novu pandemiju.

Stoga Kipchirchir nema izbora nego riskirati gnjev mrzovoljne, 300 kilograma teške i dva metra visoke životinje da bi prikupio važne uzorke.

"Nikad ne znate što se može dogoditi, treba biti vrlo pažljiv jer ako pogriješite može vas udariti ili ugristi", rekao je veterinar koji istraživanje provodi na ranču Kapiti, koji pripada pripada Međunarodnom institutu za istraživanje stoke (ILRI) sa sjedištem u Nairobiju.

ILRI je počeo istraživati deve u Keniji 2013., godinu nakon pojave MERS-a u Saudijskoj Arabiji

MERS, virus koji ubija 35 posto zaraženih, zoonotskog je porijekla i vjeruje se da je sa šišmiša prešao na deve. Simptomi su mu slični kao kod covida, no posljedice su znatno smrtonosnije. Od pojave MERS-a u Saudijskoj Arabiji 2012. do danas, u svijetu je bilo oko 2500 zaraženih ljudi, a umrlo ih je 885.

A pandemija covida, bolest koja je usmrtila tri milijuna ljudi u 16 mjeseci, izoštrila je fokus na idući virus koji bi se mogao prenijeti sa životinja na ljude.

Po Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, otprilike 60 posto zaraznih bolesti u ljudi ima zoonotsko porijeklo.

Lako prenosiv na ljude

UN-ov zdravstveni panel za bio raznolikost (IPBES) upozorava da bi panedmije mogle postati češće i smrtonosnije zbog uništavanja okoliša i klimatskih promjena koje dovode do češćeg i bliskijeg kontakta između životinja i ljudi.

"Zbog situacije s covidom porastao je interes za sve što ima veze s virusima i za sve što ima veze sa zoonotskim bolestima", rekao je Eric Fevre, specijalist za zarazne bolesti u ILRI-ju i na Sveučilištu u Liverpoolu.

U Keniji ima oko tri milijuna deva, što je jedna od najvećih populacija u svijetu, jer njihova popularnost raste u tamošnjim sušnim krajevima. A u međuvremenu je porasla i potražnja za devinim mesom i mlijekom.

Biologinja Alice Kiyong u ILRI-jevom laboratoriju u Nairobiju analizira devine uzorke i traži prisutnost MERS-a. U studiji koju je vodila 2014. antitijela MERS-a pronađena su u 46 posto testiranih deva i u pet posto pastira i radnika u klaonicama.

"MERS koji trenutačno imamo u Keniji nije lako prenosiv na ljude u usporedbi s onim koji je harao Saudijskom Arabijom", rekla je Kiyong.

No znanstvenici proučavaju kolika je vjerojatnost pojave varijante koja bi kenijski MERS mogla učiniti zaraznijim za ljude.

"To je kao kod covida, stalno se pojavljuju nove varijante. Virus se stalno mijenja", kaže Fevre. "Želio bih imati kristalnu kuglu da vam mogu reći da možda nikada neće postati opasan za ljude", dodao je.

"No nekad je dovoljno samo nekoliko genetskih mutacija da bi se upravo to dogodilo. I zato je važno da ga stalno nadziremo, jer ćemo samo tako biti spremni ako se uistinu i dogodi".