Pandemija je naročito teško pogodila djevojčice

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Iako je novi koronavirus, odnosno bolest COVID-19 najgore pogodila starije, među kojima je smrtnost najveća, cijela situacija s pandemijom iznimno je negativno utjecala i na djecu i tinejdžere.

Za njih najveći problem ne predstavlja sam virus jer se pokazalo da većina zaraženih iz mlađe populacije prođe uz male ili gotovo nikakve simptome bolesti, već cijela situacija koja je u potpunosti promijenila njihov način života.

Ono što je trebalo biti normalno djetinjstvo obilježeno igrom, druženjem s vršnjacima i odlascima u vrtić/školu, zamijenio je lockdown, odnosno zatvaranje u četiri zida i vrijeme provedeno u strahu i brizi.

Neka su dosadašnja istraživanja ukazala i na povećanje obiteljskog nasilja, kao i na brojne probleme s mentalnim zdravljem i depresijom djece.

Na istom su tragu i rezultati nedavno provedenog istraživanja na Islandu koji su objavljeni u JCPP Advances, znanstvenom časopisu fokusiranom na dječju psihologiju i psihijatriju.

Ti su rezultati pokazali da je pandemija ostavila posebno negativan utjecaj na djevojčice koje su, u odnosu na dječake, pokazale veće simptome depresije.

Ti su simptomi povezani uz povećano pasivno korištenje društvenih mreža, kao i slabiju povezanost s članovima obitelji. Što se dječaka tiče, i kod njih su zabilježeni povećani simptomi depresije koji su vezani uz neke drukčije faktore - manje spavanja te više vremena koje su provodili igrajući online igre.

Također, kao ostale uzroke depresije i negativne utjecaje na mentalno stanje i dobrobit djece spominju se i promjene u dnevnim i školskim navikama, manje vremena koje su proveli u druženju s prijateljima uživo, kao i zabrinutost vezana uz virus SARS-CoV-2 i mogućnost zaraze drugih ljudi s virusom.

U zaključku glavna autorica studije Thorhildur Halldorsdottir naglašava kako zdravstveni radnici, profesori i ostali profesionalci trebaju pažljivo paziti na simptome depresije i mentalnih problema među mladima, pogotovo među djevojčicama tijekom pandemije, ali i nakon nje, javlja Zimo.

Ovo, dakle, nije prvo istraživanje koje ukazuje na velike negativne probleme koje je pandemija, odnosno cijela situacija oko pandemije koja uključuje lockdown, stroge mjere, online nastavu i slično, ostavila na najmlađima.

O tome bi svakako trebalo razmišljati u slučaju ponovnog širenja zaraze i povećanja broja oboljelih od bolesti COVID-19 jer se pokazalo da zatvaranje djece u 4 zida u kojima će mnogo vremena provoditi na mobilnim telefonima i u virtualnim svjetovima, umjesto u stvarnom svijetu u vrtićima i školama te u igri s vršnjacima, svakako nije rješenje te da bi posljedice takvih postupaka prema onima koje je potrebno najviše zaštititi mogle biti jako teške i dalekosežne.