U oblikovanju prostora treba slušati riječ stručnjaka i znanstvenika

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Knjiga "Pejzažna arhitektura: izazovi novih paradigmi u holističkom planiranju i uređenju prostora" autorica Tatjane Ljujić-Mijatović i Sabire Biser predstavljena je danas na Rektoratu Univerziteta u Sarajevu.

Knjiga donosi novi pristup u planiranju prostora, a kako su kazali promotori knjige profesori Ševal Muminović, Aleksandra Nikolić i Senka Barudanović, autori na jednostavan i razumljiv način objašnjavaju čitatelju značaj pejzažne arhitekture u svakodnevnoj upotrebi.

Istaknuli su da je pejzažna arhitektura oblast u kojoj se sublimira priroda i čovjekov uticaj, a način formiranja određenog stila ovisi o kulturi, tradiciji, načinu života i religiji jednog naroda.

Svjedoci smo, rekla je Barudanović, da se naš prostor svakodnevno mijenja, a to najčešće završava na gradnji novih objekata dok zelene površine ostaju zapostavljene, a u zelenim površinama, dodala je, dolaze i vrste koje nisu poželjne u okruženju čovjeka i vrlo često izazivaju alergije, kao što je ambrozija, ili pak ima manje zelenih površina što povećava efekte klimatskih promjena o kojima tek učimo.

''Stoga, knjiga nudi holistički pristup u planiranju, integralno planiranje i uključivanje svih sudionika, onih koji koriste prostor u procesu odlučivanja kako on treba da izgleda i da budu zadovoljene potrebe svih njih'', rekla je Barudanović.

Naravno, dodala je, i potrebe živog svijeta koji imaju funkciju u urbanoj sredini trebaju biti zadovoljene jer organizmi tu žive s razlogom, "da bi humanizirali naš prostor i da bi kvalitet življenja bio veći kako ne bi ostali na divljenju uređenim europskim gradovima, mi to možemo uraditi sami i trebamo".

Profesorica Mijatović-Ljujić je u knjizi, kako je kazala, sublimirala svoj dugogodišnji rad, a s obzirom na to da je oblikovanje prostora kulturna baština određenog naroda i osnova njegovog identiteta, zaštita prirode je bitna i lokalno i globalno.

Kaže da je knjiga namijenjena studentima, istraživačima, obiluje znanstvenim, stručnim tekstovima koji su propraćeni fotografijama, ilustracijama, grafikonima.

''U planiranju prostora potreban je multidisciplinarni pristup, i smatram da bi ljudi u bh. institucijama morali voditi računa o tome, jer je zdravlje ljudi na cijeloj planeti ugroženo, pa i kod nas'', kazala je Ljujić-Mijatović.

To je zato, dodala je, što je dozvoljeno da svako planiranje i projektiranje bude bez koordinacije arhitekata, stručnjaka, a bez toga nema ni pravilno planiranog prostora.

Inzistira na tome da treba slušati riječ stručnjaka i znanstvenika, a knjiga će pomoći u pristupu, pravilnom rješavanju problema.

''Diljem Europe zelene površine su pejsažne strukture i izgledaju dobro a kod nas su zelene površine bez identiteta, bez kreativne note, bez prisustva umjetnosti, izgledaju stihijski i ne mogu odgovarati ni funkcionalno ni estetski a niti u ekološkom smislu'', istaknula je Ljujić-Mijatović.

Izdavač knjige je Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke.