Ponovno je pokrenut CERN-ov Veliki hadronski sudarač čestica

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Tijekom protekle više od tri godine stručnjaci u Europskom vijeću za nuklearna istraživanja (CERN) proveli su nadograđujući svoj najveći znanstveni instrument, i najveći na svijetu uopće – Veliki hadronski sudarač (LHC), koji je zaslužan za jedno od najvećih postignuća fizike posljednjih godina, eksperimentalnu potvrdu Higgsovog bozona. Nakon ovog dugog razdoblja LHC-ovim ubrzivačem čestica, kružnim tunelom dugim 27 kilometara ispod švicarsko-francuske granice ponovno su počeli kružiti snopovi protona.

Trenutačno je riječ o protonima koji se tamo kreću svojim ulaznim energijama, na razini od oko 450 GeV, a maleni broj protona nižih energija tek je uvod u značajno više energije i količine čestica koje će se u narednim mjesecima tamo ubrzavati i sudarati. Upravo to je i bio cilj ove nadogradnje – omogućiti LHC-u rad na višim energijama te prikupljanje mnogo više podataka unutar detektora sudara čestica, što će se početi događati tijekom ovog ljeta, piše bug.hr.

Treće i rekordno pokretanje

Do tada, stručnjaci će polagano podizati razinu energije u tim snopovima kako bi ona u konačnici dostigla predviđenih, rekordnih 13,6 TeV. Bit će to treći službeni rad LHC-a, u kojem će rekordne biti ne samo energije sudara čestica, nego i njihove količine. Timovi koji rade na detektorima ATLAS i CMS mogu očekivati da će zabilježiti više sudara čestica nego u prva dva rada zajedno. Treći detektor, LHCb, također je u međuvremenu nadograđen, pa će se broj sudara čestica zabilježenih u njemu utrostručiti.

Sve ovo trebalo bi znanstvenicima omogućiti detaljno proučavanje svojstava Higgsovog bozona, kao i najintenzivnije testiranje Standardnog modela kvantne fizike do sada.

LHC je za treću rundu rada dobio i dva nova dodatka – eksperimente FASER i SND@LHC, koji imaju za cilj proširiti granice poznate nam fizike i dalje od Standardnog modela. Oni će pratiti sudare protona i atoma helija te proučavati koliko se u tim događajima često stvaraju čestice antimaterije, antiprotoni. Drugi zadatak bit će im proučavati sudare iona kisika te produbiti postojeće znanje o kozmičkom zračenju i kvark-gluonskoj plazmi, od koje se svemir sastojao neposredno nakon Velikog praska.