Porasla anksioznost, posebno među ženama

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Pandemija koronavirusa dovela je do porasta anksioznosti i velikih depresivnih poremećaja u cijelom svijetu, osobito među ženama i mladima, pokazalo je istraživanje objavljeno u časopisu The Lancet, prenosi Hina.

Slučajevi depresije i anksioznosti povećali su se za više od četvrtine u svijetu 2020. godine zbog pandemije.

Veliko povećanje anksioznih i depresivnih poremećaja

Studija je prva koja je procijenila globalne utjecaje pandemije na velike depresivne poremećaje i anksiozne poremećaje, navodeći ih prema dobi, spolu i lokaciji u 204 zemlje i teritorija 2020. godine. Rezultati pokazuju da su se prošle godine slučajevi velikih depresivnih poremećaja i anksioznih poremećaja povećali za 28, odnosno 26 posto.

"Ovo naglašava hitnu potrebu za jačanjem zdravstvenih sustava", rekao je vodeći autor studije Damien Santomauro iz Queensland Centra za istraživanje mentalnog zdravlja, School of Public Health, Australija.

"Čak i prije pandemije, sustavi zaštite mentalnog zdravlja u većini zemalja bili su nedovoljno opremljeni i neorganizirani", dodao je.

Žene su bile više pogođene od muškaraca, a mlađi ljudi bili su pogođeniji od starijih skupina. Mladi su patili jer ih je zatvaranje škola držalo podalje od prijatelja, a mnoge su se žene suočile s povećanim rizikom od nasilja u obitelji, rekli su istraživači.

''Uvijek je bilo više vjerojatno da će žene biti teže pogođene''

Studija, koju su vodili akademici sa Sveučilišta Queensland u Australiji, zabilježila je 76 milijuna dodatnih slučajeva anksioznih poremećaja i 53 milijuna teških depresivnih poremećaja kako se virus širio u 2020. godini.

"Nažalost, iz brojnih razloga, žene su uvijek imale veću vjerojatnost da će biti teže pogođene društvenim i ekonomskim posljedicama pandemije", rekla je koautorica studije Alize Ferrari.

"Dodatne brige i odgovornosti u kućanstvu obično padaju na žene, vjerojatnije je i da će žene biti žrtve obiteljskog nasilja, koje se povećalo u različitim fazama pandemije. Zatvaranje škola i druge zabrane ograničavaju sposobnost mladih ljudi učenju i komuniciraju sa svojim vršnjacima, a u kombinaciji s povećanim rizikom od nezaposlenosti također su pridonijeli daljnjem opterećenju mentalnog zdravlja mlađih osoba", dodala je Ferrari.

Istraživanje je obuhvatilo 48 prethodno provedenih studija iz cijelog svijeta, a svoje je rezultate spojilo u meta-analizu kako bi se kvantificirala prevalencija poremećaja mentalnog zdravlja u 204 zemlje i teritorija 2020. godine, navodi Hina.

Procjenjuje se kako je 28 posto povećanja slučajeva velikog depresivnog poremećaja, na 246 milijuna slučajeva, u odnosu na procijenjenih 193 milijuna slučajeva da se pandemija nije dogodila. Autori studije upozorili su da postoji nedostatak kvalitetnih podataka o utjecaju pandemije na mentalno zdravlje u mnogim siromašnijim zemljama.