'Duvnjaci (o) Duvnu'
Zaljubljenici u Duvno predstavili znanstvene radove o svom kraju
Tekst članka se nastavlja ispod banera
U organizaciji Matice Hrvatske Tomislavgrad u petak je predstavljen zbornik radova znanstvene konferencije "Duvnjaci (o) Duvnu: Energetski, poljoprivredno-stočarski, šumarski, turistički i lovno-gospodarski potencijali duvanjskoga kraja".
Znanstvena konferencija je pod pokroviteljstvom općine Tomislavgrad i Vlade Hercegbosanske županije održana u rujnu 2016. godine u Samostanu – duhovnom centru "Karmel sv. Ilije” na Buškome jezeru, a organizirali su je Udruga „Naša baština" iz Tomislavgrada, Udruga „Stećak" iz Grabovice i Zaklada dr Franjo Nevistić iz Zagreba.
Na Konferenciji je sudjelovalo više od dvadeset izlagača, a njihov cilj je bio prikazati potencijale duvanjskoga kraja čijim bi se aktiviranjem popravila ekonomska, demografska, infrastrukturna, energetska, poljoprivredna, turistička i stočarska slika duvanjskoga kraja.
Uz povijesni prikaz duvanjskoga kraja, autori članaka su na znanstveni način prikazali potencijale duvanjskoga kraja u poljoprivredi, stočarstvu, vjetro, hidro i helio energiji, u lovstvu, šumarstvu, turističke potencijale kroz arheološke nalaze, muzejsku i sakralnu baštinu.
Uz glavnog urednika doc. dr. sc. Matu Buntića, o zborniku koji sadrži 14 radova izloženih na znanstvenoj konferenciju su govorili i doc. dr. sc. Jozo Bagarić i dr. fra Robert Jolić.
Po riječima dr. Mate Buntića, zamisao o ovakvoj vrsti konferencije nastala je zahvaljujući nekolicini duvanjskih entuzijasta i zaljubljenika u duvanjski kraj koji su došli na ideju da okupe Duvnjake širom Lijepe naše koji na jedinstven i stručan način , mogu ,hoće i znaju kazati nešto o potencijalima duvanjskog kraja.
Iako, kako kaže Buntić, od ukupnog broja izlagača i autora pisanih uradaka, nekolicina njih nisu podrijetlom Duvnjaci, svojim doprinosom i promocijom duvanjskog kraja zaslužuju epitet "Duvnjak".
Dr. Jozo Bagarić je kazao kako je simpozij, a prema tome i ovaj zbornik u cijelosti ispunio njegova očekivanja, kako u meritumu, izboru i razini obrade, naglasivši kako je nakon njega bogatiji za mnoga znanja o duvanjskome kraju.
''Na ovome ne treba stati jer je još toga ostalo neistraženo i nepoznato iz tako bogate povijesti arheologije, zoologije, tradicije, kulture i zbog toga je bitno nastaviti i održavati simpozij svake tri najviše četiri godine i učiniti ga tradicionalnim'', istaknuo je Bagarić.
Zajedničko ovim radovima, a što je samo potvrđeno da je ovaj kraj prepun komparativnih prednosti, turistički i gospodarski, poljoprivredno – stočarskih mogućnosti, bogate tradicije ali i na žalost, kako kaže Bagarić, nedovoljno iskorištenih, pogotovo u finalizaciji koja donosi zaradu, isplativost i profit.
Dr. fra Robert Jolić ukazao je na znanstvenu konferenciju kao snažan prosvjed protiv izgradnje Termoelektrane Kongora, koja bi, po njemu značila, potpuno uništenje prirode, a za samo Duvno jedva da bi imala ikakve koristi.
''Jasno je da je puno novca u igri, obećanog mita koji se računa u milijunima maraka, ali za samo Duvno bi značilo čistu katastrofu. U tom konkestu valja iščitati izvanredni prilog ing. Saliha Isaka, koji je znanstvenom metodom nepobitno dokazao ono što i mi laici zapravo znamo'', poručio je fra Jolić.
Uz to je dodao da su ekološki izračuni o zagađenju zraka i uništenju polja koji su službeno ponuđeni javnosti od strane Elektroprivrede HZ HB, nepotpuni i zapravo lažni gdje je ing. Isak na znanstven način dokazao da bi kopanje rudnika i izgradnja termoelektrane Kongora imale nesagledeve posljedice za budućnost Duvanskog polja ali i puno šireg prostora.
''Stoga su rješenja za opskrbu električnom energijom vjetroelektrane, moguće i hidroelektrane, a u budućnosti zacijelo i iskorištavanje sunčeve energije'', zaključio je fra Robert Jolić.