Pregled 10 najvećih poplava u povijesti i što su znanstvenici u Europi otkrili

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Poplave su među najrazornijim prirodnim katastrofama koje pogađaju Zemlju. One mogu uništiti cijele zajednice, ostaviti milijune ljudi bez domova i uzrokovati ogromne ljudske gubitke.

U nastavku je pregled 10 najvećih poplava u povijesti koje su ostavile dubok trag na svjetskoj povijesti.

1. Kineska poplava 1931.

Poplava koja se dogodila u Kini 1931. godine često se smatra najrazornijom prirodnom katastrofom u zabilježenoj povijesti. Zbog kombinacije obilnih kiša i topljenja snijega, rijeke Jangce, Huai i Žuta rijeka su se izlile, uzrokujući smrt između 1 i 4 milijuna ljudi.

Više od 50 milijuna ljudi bilo je raseljeno, a ekonomske posljedice su bile nezamislive.

2. Poplava Žute rijeke 1887.

Još jedna velika poplava dogodila se u Kini, ovaj put 1887. godine. Žuta rijeka je poplavila zbog obilnih kiša, a procjenjuje se da je poginulo između 900.000 i 2 milijuna ljudi.

Poplava je uništila domove milijuna ljudi i uzrokovala ogromne poljoprivredne gubitke, što je dodatno pogoršalo situaciju glađu.

3. Poplava Žute rijeke 1938.

Ova poplava je rezultat namjerne sabotaže, kada su kineske vlasti uništile nasip rijeke Žute rijeke kako bi zaustavile japansku invaziju tijekom Drugog svjetskog rata.

Iako je usporila japanske trupe, poplava je uzrokovala smrt između 500.000 i 900.000 ljudi, a milijuni su ostali bez svojih domova. 

4. Bengalska poplava 1970.

Bangladeš je 1970. godine doživio katastrofalnu poplavu kao posljedicu ciklona Bhola, jednog od najjačih ikad zabilježenih. Poplava je usmrtila između 300.000 i 500.000 ljudi, a stotine tisuća su ostale bez krova nad glavom.

Poplava je ostavila duboke posljedice na ekonomiju i društvo ove regije.

5. Nizozemska poplava 1530.

Ova poplava, poznata kao "Sint-Felixvloed" ili "St. Felix Flood", pogodila je Nizozemsku 1530. godine. Prema povijesnim zapisima, poplava je odnijela oko 100.000 života, a tisuće hektara poljoprivrednog zemljišta bilo je uništeno.

Ova katastrofa je oblikovala način na koji Nizozemci upravljaju vodama.

6. Poplava Žute rijeke 1642.

Još jedna velika poplava Žute rijeke dogodila se 1642. godine. Procjenjuje se da je oko 300.000 ljudi izgubilo život. Poplava je bila rezultat borbe za moć između dinastija Ming i Qing, gdje su vojne snage namjerno uništile nasip kako bi spriječile napredovanje neprijatelja. 

7. Poplava Mississippija 1927.

Poplava Mississippija 1927. godine bila je jedna od najvećih prirodnih katastrofa u povijesti SAD-a. Više od 700.000 ljudi bilo je raseljeno, a poplava je uništila poljoprivredne površine i zajednice duž rijeke. Ukupno je poginulo oko 500 ljudi, ali ekonomske posljedice bile su katastrofalne.

8. Poplava Nila 1219.

U drevnom Egiptu, poplave Nila bile su uobičajena pojava, ali poplava iz 1219. godine bila je posebno razorna.

Rijeka Nil je poplavila velike dijelove doline, uzrokujući smrt desetaka tisuća ljudi i uništavajući naselja duž rijeke.

9. Velika Londonska poplava 1928.

Londonska poplava iz 1928. godine dogodila se kada je rijeka Temza probila svoje obale, uzrokujući poplavu koja je pogodila centralne dijelove grada. Poplava je uzrokovala smrt 14 ljudi, ali šteta na infrastrukturi i zgradama bila je ogromna, s dugoročnim posljedicama za grad.

10. Poplava u Europi 2002.

Poplava koja je pogodila Srednju Europu 2002. godine, posebno Njemačku, Austriju i Češku, bila je jedna od najvećih u modernoj europskoj povijesti. Deseci tisuća ljudi su evakuirani, a šteta je procijenjena na milijarde eura. Više od 100 ljudi je poginulo u poplavama i odronima.

Poplave su razorile mnoga područja svijeta kroz povijest, ostavljajući za sobom ogromne gubitke i patnju. U mnogim slučajevima, ove poplave su također dovele do promjena u politici upravljanja vodama i izgradnji infrastrukture kako bi se spriječile buduće katastrofe.

Svaka od ovih poplava podsjetnik je na destruktivnu snagu prirode i potrebu za pažljivim upravljanjem okolišem, piše Socijala.net.

Što otkriva analiza 500 godina poplava u Europi?

U prošlosti su se poplave češće događale u hladnim razdobljima, dok je danas globalno zagrijavanje jedan od glavnih pokretača njihova porasta. To se dobro vidi za period od 1990. do 2016., koji je vrlo bogat poplavama.

U budućnosti se može očekivati povećana opasnost od poplava za velik dio Europe, i to kao rezultat klimatskih promjena, treba imati na umu da će bez učinkovitog upravljanja i prilagodbe štete od poplava biti mnogo veće, piše u članku naslovljenom "Current flood-rich period is exceptional compared to the past 500 years in Europe", objavljenom prije četiri godine u uglednom znanstvenom časopisu Nature.

Grupa od 42 istraživača iz 34 istraživačke skupine iz raznih dijelova Europe analizirala je veliki broj arhivskih izvora o povijesti poplava za 103 velike europske rijeke, obuhvativši razdoblje između 1500. i 2016. godine.

Za razliku od drugih kontinenata, u Europi su očuvani različiti povijesni izvori, od ljetopisa i kronika do administrativnih i pravnih spisa, privatne i poslovne korespondencije te novinskih članaka. 

9 perioda intenzivnih poplava

U istraživanju je otkriveno devet perioda s intenzivnim poplavama koje su zahvatile različite europske regije, među kojima su najistaknutija razdoblja od 1560. do 1580. u zapadnoj i srednjoj Europi; od 1760. do 1800. u većem dijelu Europe; od 1840. do 1870. u zapadnoj i južnoj Europi te od 1990. do 2016. u zapadnoj i srednjoj Europi.

"Koautori su zaključili da je u periodu između 1870. i 2016. poplavama bilo zahvaćeno samo 0,03 posto europskog stanovništva, no istodobno je prosječni godišnji trošak štete od poplava iznosio 0,8–0,9 posto bruto domaćeg proizvoda", navodi prof. dr. Hrvoj Petrić, koautor studije, prenosi Večernji list.

Kako se u budućnosti može očekivati povećana opasnost od poplava za velik dio Europe, i to kao rezultat klimatskih promjena, treba imati na umu da će bez učinkovitog upravljanja i prilagodbe štete od poplava biti mnogo veće. 

Upravljanje poplavama prilagoditi novim stvarnostima

Stoga se koautori slažu da se upravljanje poplavama mora prilagoditi novim stvarnostima jer se u ranijim periodima 41 posto srednjoeuropskih poplava događalo ljeti, dok danas one predstavljaju 55 posto.

"Ova je pojava povezana s promjenama količina padalina, isparavanjem i otapanjem snijega te je važan pokazatelj za razlikovanje uloge klimatskih promjena u odnosu na druge faktore poput krčenja šuma i upravljanja rijekama", navodi prof. Petrić.

Treba imati na umu, upozorava, da su poplave u velikom dijelu Europe snažnije nego prije, vremenski razmak između njih je promijenjen, a odnos između pojave poplava i temperature zraka preokrenut.