Louis Pasteur
Prije 200 godina rođen je utemeljitelj sterilizacije i vakcinacije
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Slavni francuski kemičar i biolog Louis Pasteur rođen je prije točno 200 godina, 27. prosinca 1822. u Doleu.
Diplomirao kemiju u Besançonu (1842), a doktorirao na École normale supérieure u Parizu (1847). Od 1854. djelovao na Sveučilištu u Lilleu, gdje je bio profesor i dekan na novoosnovanome znanstvenom fakultetu.
Godine 1867–74. profesor kemije na Sorbonnei. Od 1888. do smrti bio je na čelu novoosnovanoga Pasteurova instituta u Parizu. Godine 1881. imenovan je članom Francuske akademije.
Njegova istraživanja bila su temeljem postupka sterilizacije, nazvanoga po njem pasterizacijom, kojim je učinjena golema korist industriji vina i piva.
Tijekom istraživanja vrenja Pasteur je zaključio da su i mnoge bolesti izazvane mikroorganizmima iz vanjskoga svijeta. Njegova su otkrića potaknula engleskoga kirurga Josepha Listera na primjenu fenola (karbolne kiseline) u dezinfekciji rana, tj. na uvođenje antisepse u kirurgiju.
Tijekom 1880-ih počeo je Pasteur proučavati uzročnike zaraznih bolesti u ljudi i životinja. Otkrio je prvi patogeni mikroorganizam, jednoga od uzročnika plinske gangrene (bakteriju Vibrio septique Pasteur).
Uzgojivši kulture uzročnika kolere peradi (danas nazvanoga Pasteurella multocida), primijetio je da stare kulture gube virulenciju za kokošji organizam. Kokoši cijepljene tim kulturama nisu se razboljele, već su postale otporne na infekciju virulentnim sojevima uzročnika. Tim je pokusom Pasteur utemeljio cijepljenje.
Najpoznatije je Pasteurovo istraživanje bjesnoće. Nije uspio izolirati specifičnoga uzročnika te bolesti (virus iz skupine rabdovirusa) niti ga uzgojiti u kulturi. Zaključio je da on napada središnji živčani sustav, pa je kralježničnu moždinu bijesnih pasa ucjepljivao u kralježničnu moždinu zdravih kunića, u kojima se virus uspješno razmnožavao.
Kada bi jedna životinja uginula, njezinu bi zaraženu moždinu ucjepljivao u zdravoga kunića, i tako nizom prijenosa zaraženoga materijala uspio dobiti virus stabilne virulencije.
Uz pomoć Émilea Rouxa razradio je metodu za oslabljivanje toga virusa, a dobivenim je materijalom uspješno cijepio pse. Eksperimenti su konačno završeni kada je Pasteur 6. VII. 1885. cjepivom protiv bjesnoće (antirabičnim cjepivom) spasio dijete koje je ugrizao bijesan pas.
Preminuo je 28. rujna 1895. godine u St. Cloudu u blizini Pariza zbog komplikacija nekoliko moždanih udara, od kojih je prvi doživio 1868. Pokapan je u katedrali Notre Dame, ali su njegovi ostaci pohranjeni u kripti u Pasterovom Institutu u Parizu.
Izdvojeno iz života i rada Louisa Pasteura
- Proučavao je imunološki sustav i cijepljenje kroz proučavanje kokošje kolere i drugih bolesti, a prvo cjepivo koje je otkrio bilo je protiv kokošje kolere 1879. godine.
- Termin cijepljenje skovao je Louis Pasteur. Izmislio je cjepivo protiv bjesnoće neposredno prije svoje smrti 1895. godine. Njegovo eksperimentalno cjepivo protiv bjesnoće testirano je na dječaku kojeg je ugrizao bijesni pas. Preživio je dječak koji bi inače podlegao posljedicama ugriza.
- Louis Pasteur je istraživao i otkrio cjepiva protiv kolere, difterije, kuge, bjesnoće, žute groznice, tuberkuloze i antraksa.
- Mnogi Pasteurovi pokusi podržavali su germinalnu teoriju bolesti, koja je dokazala da su ti mikroorganizmi zapravo pravi uzrok mnogih bolesti. Prije se vjerovalo da se bolesti spontano generiraju, a s vremenom je ta teorija prevladana zahvaljujući Pasteuru i mnogim drugim znanstvenicima.
- Osnovao je Pasteurov institut u Parizu 1887. godine. U ovoj zgradi leže njegovi ostaci, a grobnica mu je ukrašena opisima svih njegovih postignuća.
- Nikad se ni s kim nije rukovao, a nije napravio iznimke ni kada su u pitanju članovi kraljevske obitelji. Bio je prestravljen potencijalnim bolestima koje bi mogao dobiti od ljudi s kojima je dolazio u kontakt.
- Počašćen je francuskim odlikovanjem Legije časti. Grand Croix mu je dodijelio ovo priznanje za doprinos znanosti.
- "Znanost ne poznaje zemlju, jer znanje pripada čovječanstvu i ono je baklja koja obasjava cijeli svijet", jedan je od njegovih najpoznatijih citata.
