Prije 245 godina rođen je jedan od najvećih matematičara u povijesti

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Na današnji dan prije 245 godina, 30. travnja 1777. rođen je u Braunschweigu slavni matematičar Carl Friedrich Gauss (Gauß).

Bavio se i astronomijom, a ovaj svestrani matematički genij i jedan od najvećih matematičara uopće (princeps mathematicorum).

Izvanrednu matematičku darovitost pokazao već u djetinjstvu, a prve znanstvene rezultate postigao kao student matematike na Sveučilištu u Göttingenu.

U mlađim razredima osnovne škole počela se otkrivati njegova nadarenost. Naime, Gaussov učitelj je zadao cijelom razredu zadatak da nađu zbroj brojeva od 1 do 100 (1+2+3...). Gauss je našao puno brži način od izračunavanja klasičnim zbrajanjem.

Shvatio je da parovi brojeva (1+100=101, 2+99=101...) daju 101 te je taj broj pomnožio s 50 jer je to broj parova. Tako je brže od svih, skraćenim postupkom došao do zbroja 5050.

Studirao je na Götingenskom sveučilištu od 1795. do 1798., gdje mu je učitelj bio Kästner kojeg je često ismijavao; a doktorirao je 1799., dokazavši da svaka algebarska jednadžba ima najmanje jedno rješenje. Taj je teorem nazvan temeljni teorem algebre.

U vezi s teorijom dijeljenja kruga riješio (1796) problem konstrukcije pravilnih višekuta ravnalom i šestarom, dokazavši da se za neki primbroj n može na taj način konstruirati pravilni n-trokut onda i samo onda kada je n tzv. Fermatov broj, tj. broj oblika 2k + 1, a prvih pet Fermatovih brojeva su: 3, 5, 17, 257 i 65 537.

Pronašao formulu za konstrukciju pravilnoga sedamnaesterokuta.

Djelom Istraživanja u aritmetici (Disquisitiones arithmeticae, 1801) postavio je osnove suvremenoj teoriji brojeva. Prikazao je kompleksne brojeve u kompleksnoj ravnini i tako ih povezao s realnim brojevima. U teoriji vjerojatnosti prikazao je normalnu raspodjelu s pomoću Gaussove krivulje.

Njegova Opća istraživanja zakrivljenih ploha (Disquisitiones generales circa superficies curvas, 1828) nova su etapa u razvoju diferencijalne geometrije i osnovica njezina napretka sve do danas.

U tome je djelu uveo sistematsku upotrebu parametarskoga predočenja ploha, dvije osnovne kvadratne forme, sferno preslikavanje i na osnovi toga pojam zakrivljenosti u točki plohe.

Po njem su nazvani krater na Mjesecu (Gauss) i planetoid (1001 Gaussia).

Preminuo je u Göttingenu 23. veljače 1855. godine.

OPŠIRNIJE