Provedena nedestruktivna arheološka istraživanja na nalazištu Zvonigrad u Gornjem Pologu

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Studij arheologije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru u suradnji s Udrugom Zvonigrad uspješno je proveo nedestruktivna arheološka istraživanja na arheološkom nalazištu Zvonigrad u Gornjem Pologu.

Istraživanja su provedena u sklopu terenske nastave Studija arheologije pod vodstvom prof. dr. sc. Daria Vujevića i doc. dr. sc. Tina Tomasa.

Radi se o nalazištu gradinskog tipa koje je zbog svojih jedinstvenih kulturnih i ambijentalnih obilježja već zarana (sredina 19. st.) privuklo pažnju niza autora. Međutim, provedena istraživanja Studija arheologije predstavljaju prva arheološka istraživanja i prvi ozbiljniji znanstveni osvrt na spomenuto nalazište.

Sam cilj provedenih istraživanja bio je kartirati površinski arheološki zapis u smislu rasporeda, vrste, koncentracije i položaja pokretne arheološke građe – površinskih nalaza, kao i ostalih artificijelnih elemenata na samom nalazištu. Kako bi se prepoznali tipični uzorci koje možemo dovesti u vezu sa naseobinskim i drugim aktivnostima na samoj gradini i njenom užem prostornom kontekstu.

Nedestruktivna arheološka istraživanja bila su koncipirana u vidu intenzivnog terenskog pregleda (ITP) koji se odvijao unutar daljinski (remote) aplicirane mreže, tj. rastera.

Prvi dio terenskog pregleda (infra – site analysis), obuhvatio je prostor konkretnog arheološkog nalazišta sa svrhom dokumentiranja i prikupljanja sveukupne arheološke građe – i. e. znanstveno upotrebljive mase svih zatečenih podataka. Dok se, drugi dio terenskog pregleda (extra – site analysis) odnosio na uži prostorni kontekst gradine, s posebnim naglaskom na identificiranje i dokumentiranje struktura koje možemo staviti unutar vremenskog/kulturnog okvira same gradine.

Nakon terenskog pregleda nastavak istraživanja je organiziran kroz kabinetski rad, odnosno obradu prikupljenih podataka i arheološke građe.

Prema prikupljenoj tipičnoj arheološkoj građi vidljivo je da je spomenuti položaj bio korišten kroz jedan duži vremenski period, počevši od brončanog doba do kasne antike. Dok će detaljnije datiranje i faziranje gradine biti moguće tek provedbom arheoloških iskopavanja, odnosno prikupljanjem arheološke građe i podataka iz izvornog (intaktnog) konteksta.

A upravo zahvaljujući provedenim nedestruktivnim istraživanjima buduća arheološka iskopavanja moći će se provesti ciljano.

Nažalost, neupitna važnost i vrijednost arheološkog nalazišta gradine Zvonigrad isprovocirala je i određene negativne aktivnosti. Pri tome a priori mislimo na ilegalno kopanje i pljačkanje nalaza, čije nove tragove nažalost vidimo svakodnevno.

Stoga je namjera da provedena istraživanja, kao i ona buduća, skrenu pozornost kako stručne, tako i šire javnosti s ciljem sprječavanja spomenutih negativnih djelovanja, što je svakako i jedan od prioriteta, priopćeno je sa Studija arheologije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru