Na današnji dan prije 145 godina rođen je Albert Einstein

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Na današnji dan prije 145 godina, 14. ožujka 1879. rođen je u Ulmu jedan od najvećih izumitelja svih vremena, Albert Einstein.

Svoj život posvetio je radu te ljubavi prema fizici. Dao joj je veliki doprinos, a upravo on bio je zaslužan i za mnoge izume koji su nam danas neophodni.

''Ako je A uspjeh u životu, tada je A jednako X plus Y plus Z. X je rad, Y je igra, a Z je držati jezik za zubima'', izjavio je Einstein jednom prilikom.

Mladost je proveo u Münchenu, a kasnije je boravio u Italiji, ali i u Švicarskoj, gdje je završio studij na Tehničkoj visokoj školi u Zürichu 1900. godine. Dvije godine kasnije radio je u patetnom uredu u švicarskom gradu Bernu.

U tom je razdoblju otkrio niz osnovnih zakona prirode: brzinu svjetlosti kao maksimalnu brzinu, dilataciju vremenu i novu interpretaciju dilatacije dužina, ekvivalentnost mase i energije, korpuskularnu prirodu svjetlosti i načelo ekvivalencije te osnovu opće teorije relativnosti.

Godine 1909. postao je izvanredni profesor teorijske fizike na Sveučilištu u Zürichu, a dvije godine poslije i na Praškom sveučilištu.

Nakon povratka u Švicarsku postao je profesor na već spomenutoj Visokoj školi, a 1914. izabran je za člana Pruske akademije. Iste godine postao je i direktor Instituta Kaiser Wilhelm u Berlinu.

Kad su nacisti došli na vlast, Einstein je smijenjen sa svih funkcija i oduzeta mu je većina imetka. Uspio je pobjeći u SAD, gdje se odrekao svog njemačkog državljanstva u znak protesta. Do kraja života radio je u Institutu za viša znanstvena istraživanja u Princetonu.

Teorija relativnosti jedna je od najvećih fizičko-matematičkih teorija, a upravo je za nju zaslužan Albert Einstein. Samu teoriju nije iznio odjednom, nego je na njoj radio više godina.

Prvo je temeljno svojstvo gravitacije, koje je utvrdio Galileo Galilei, da svim tijelima daje isto ubrzanje u vakuumu.

Prema Newtonu i njegovom drugom zakonu gibanja sila je jednaka umnošku mase i akceleracije, tj. ubrzanja. Zbog gravitacijskog privlačenja jednadžba sile na pokusno tijelo glasi F = mGk, gdje se za k uzima utjecaj ostalih masa. 

Gravitacijska sila G označava međudjelovanje pokusnog tijela s ostalim tijelima. Povezivanjem dviju jednadžaba (F = ma i G = mGk), dobiva se uvjet koji glasi: a = (mG/ml)k, koji valja shvatiti i kao a = mg/ml jer je omjer neovisan o građi pokusnog tijela.

U Einsteinovu nacrtu zakon gravitacije u svojem najsavršenijem zapisu mora biti kovarijantna relacija između gustoće (razdiobe) masa i zakrivljenosti prostora. Njegov nacrt kovarijantne formule za zakon gravitacije glasi Gμν = 8πGc4 Tμν .

U takvoj će jednadžbi Einsteinov tenzor gravitacije (Gμν) iščeznuti u ravnome prostoru, tj. vremenu i u odsutnosti tvari i tlaka. Tμν oznaka je za tenzor tlaka, dok je G konstanta gravitacije. U slučaju slabih stacionarnih polja njegova formula prelazi u jednadžbu statičkih gravitacijskih polja koje stvara nerelativistička tvar.

''Znanost je bez razboritosti kao igra na lutriji. Znanstvenik se, naime, izlaže opasnosti da izgubi sve što je uložio'', rekao je.

Bio je plemenit čovjek širokih shvaćanja. Zlagao se za pravdu i mir. Početkom Prvog svjetskog rata odbio je pružiti potporu ulasku Njemačke u rat.

Na njegovu se inicijativu vodstvo SAD-a uključilo u istraživanje njemačkog napretka u razvijanju atomske bombe. Sam Einstein kasnije se borio protiv primjene takve vrste oružja.

''Napravio sam jednu veliku grešku u svom životu. Napisao sam pismo predsjedniku Rooseveltu u kojem sam se založio za proizvodnju atomske bombe. Ipak, imam jedno opravdanje ― postojala je opasnost da će ju napraviti Nijemci'', rekao je Linusu Paulingu pri kraju života. 

Za vrijeme života objavio je otprilike pedeset znanstveno-istraživačkih radova. Također, budući da je bio vrlo svestran, objavio je i nekoliko knjiga potpuno različite tematike.

Neki od njih su O cionizmu iz 1930. godine, Zašto rat? (zajedno sa Sigmundom Freudom 1933.) Svijet kako ja vidim (1934.) te Izvan mojih poznih godina (1950.).

Albert Einstein tema je mnogobrojnih romana, filmova i drama, uključujući roman Einstein, molim vas Jean-Claude Carriera, Rogeov film Beznačajnost (fr. Insignificance), Schepisijev film I.Q., Lighmantovu zbirku Einsteinovi snovi i Martinovu komediju Picasso na Lapen Agileu (eng. Picasso at the Lapin Agile). Bio je i tema Glassove opere iz 1976. godine Einstein na plaži.

Vrlo se često njegova slika koristi za prikazivanje likova ludih znanstvenika u raznim djelima i romanima. Njegov karakter i prepoznatljiva frizura, zbog kojih je često karikaturiran, odlično ističu ludilo genijalnog znanstvenika.

1951. godine na Einsteinov 72. rođendan fotograf UPI-a Arthur Sasse pokušavao ga je nagovoriti da se nasmiješi kameri. Budući da je to učinio više puta tog dana, umjesto osmjeha isplazio je svoj jezik.

Ova slika postala je jako poznata zbog kontrasta genijalnog znanstvenika kojeg vidimo u trenutku svoje lakomislenosti. Yahoo Serious, australski filmaš, iskoristio ju je kao inspiraciju za svoj film Mladi Einstein.

Einsteina pamtimo kao jednog od najvećih znanstvenika svih vremena. Primio je Nobelovu nagradu za fiziku 1921. godine za otkriće fotoelektričnog efeka i doprinosa teorijskoj fizici. Nakon te nagrade putovao je diljem svijeta i održavao vrlo zanimljiva predavanja kako bi svijetu približio fiziku.

1999. godine proglašen je osobom stoljeća prema anketi magazina Time, a 2005. godina izabrana je za svjetsku godinu fizike u čast stogodišnjice annus mirabilis (čudesne godine), u kojoj je došao do nekih svojih najvažnijih otkrića.

U Washingtonu se nalazi brončana skulptura njegova lika. Postoji i mjerna jedinica einstein, koja se koristi u fotokemiji, a element rednog broja 99 zove se einsteinij. Također, postoje i razne nagrade nazvane po njemu, npr. Nagrada Albert Einstein i Nagrada za mir Albert Einstein.

Medicinski centar u SAD-u nosi njegovo ime. Sve institucije i nagrade nazvane po njemu vjerojatno ne bi stale ni u desetak ovakvih članaka.

Umro je 18. travnja 1955. godine Princetonu, New Jersey.