Tekst članka se nastavlja ispod banera
O spektakularnoj prirodnoj geološkoj atrakciji kod Gruda, tzv. obodini Vrbina, domaća i šira javnost, izuzev lokalnog stanovništva, vrlo malo, ili bolje rečeno gotovo ništa ne zna.
Kako piše geolog dr. sc. Goran Glamuzina, riječ je o jednoj krškoj vrtači-jami gorostasnih dimenzija koja je po svojoj impresivnosti, ali i načinu postanka, gotovo identična danas svjetski poznatim imotskim jezerima, posebice Crvenom jezeru, s tim da ovdje nema jezera na dnu.
Svatko onaj tko se nađe oči u oči, te doživi bliski susret s ovim čudom prirode, jednostavne ostaje ''zamrznut' na licu mjesta, s pogledom koji oduzima dah. Nevjerojatno je da se o ovom impresivnom prirodnom fenomenu i atrakciji gotovo nigdje u medijima ne piše, te se čak na internetu ne može pronaći niti jedna kvalitetna fotografija iz blizine od ove krške atrakcije koja je u rangu već spomenutog Crvenog jezera kod Imotskog, piše Glamuzina.
Ovaj neporecivi prirodni fenomen nikada nije detaljnije istraživan niti ispitivan, pa se na internetu osim šturih opisa ne može pronaći niti jedan precizniji opis vezan uz samu jamu, njeno porijeklo, morfologiju, geologiju, dimenzije, te ostalim detaljima.
Glamuzina dalje piše kako se za ovakve gorostasne jame koje imaju ovalni tlocrt te veliku dubinu s okomitim kamenim liticama upotrebljava popularan naziv - obodina, kojih ima nekolicina u Hercegovini, no među kojima se obodina Vrbina daleko izdvaja i ističe po svojoj impresivnosti i vizualnoj atrakciji.
Širina jame Vrbine koja gledajući na satelitu ima približno ovalno-kvadratičan tlocrt, iznosi preko 300 metara, s dijagonalom i preko 350 metara, dok joj najveća dubina iznosi najmanje 150 metara.
Postanak ove jame ili obodine, je vrlo sličan postanku Crvenog i Modrog jezera kod Imotskog, s tim da je postanak Vrbine u geološkom smislu još malo kompleksniji, a time i zanimljiviji. Naime, pogledom s vrha ili ruba jame, kristalno jasno se mogu uočiti oblici i smjerovi slojeva vapnenca gornjo-kredne starosti, koji se prema dnu sve više povijaju i lome.
Prema svemu sudeći jama je rezultat geološke kombinacije prvotne tektonske aktivnosti rasjeda s reversnim navlačenjem koji je formirao jednu tektonsku podzemnu ili pećinsku mega-prostoriju, čiji se svod kasnije urušio.
Naknadnim procesima atmosferskog trošenja i erozije, te neotektonike jama je poprimila svoj današnji, impresivni izgled. Jama sa nekoliko strana ima impresivne potpuno okomite litice čiji su vrhovi obrasli gustom hrastovom šumom, pri čemu se na jugoistočnom jamskom dnu kriju pećinski ulazi danas zamaskirani gustom vegetacijom, što sveukupno uveličava prizor i vizualni doživljaj pogleda na čitavu jamu s njenog ruba.
Posebno pogodna činjenica je to što od same ceste u podnožju između sela Blaževići i Kongora, pa sve do jame, postoji lijepo označena planinarska staza, no kojom se danas gotovo nitko, ili tek vrlo rijetko, od planinara uspinje.
Stoga, ova prirodna atrakcija nudi jedan ogroman rekreativno-turistički, a posebice planinarski, potencijal, kojeg bi Općina Gruda trebala prepoznati i iskoristiti.
Potencijal Vrbine je upotpunjen još više činjenicom da je u neposrednoj blizini tek mrvicu zapadnije od nje, isto tako vrhunski atraktivan prirodni-hidrogeološki fenomen jezero Krenica, a uz pristupni,planinarski put od ceste do Vrbine moguće je vidjeti brojne zanimljive arheološke ostatke ilirskih megalitskih građevina i zidova, kao i nalazišta zanimljivih fosila.
Uspon do Vrbine još uvelike upotpunjava prekrasna vegetacija i netaknuta hrastova šuma.
Sve u svemu, radi se o jednom ne samo grudskom, već i širem, hercegovačkom, brendu, i atraktivnom prirodnom spomeniku o kojem šira a posebice domaća javnost zaslužuje znati mnogo više, kako bi posjećenost ove grudske krške ljepotice bila znatno već negoli je to sad slučaj, stoji na kraju maila koji nam je poslao zajedno s mnoštvom fotografija dr.sc. Goran Glamuzina.
