Stručnjak iz Mostara u velikom svjetskom liječničkom poduhvatu

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Bosanskohercegovački stručnjak, akademik prof. dr. Enver Zerem, u sljedećim mjesecima će, zajedno sa stručnjacima iz najvećih svjetskih centara, raditi na donošenju novih kliničkih smjernica za liječenje akutnog pankreatitisa, koje će primjenjivati sve relevantne zdravstvene ustanove i liječnici širom svijeta.

Zerem je, navedeno je u pozivu Međunarodnog udruženja pankreatologije (International Association of Pancreatology), prepoznat kao jedan od međunarodnih stručnjaka, te je pozvan da bude dio ovog važnog poduhvata i doprinese revidiranim smjernicama.

Radi se, pojašnjava Zerem za Al Jazeeru, o donošenju novih i izmjenama starih kliničkih smjernica, koje su donesene 2013. godine, u organizaciji dvije najznačajnije svjetske asocijacije za dijagnostiku i liječenje akutnog pankreatitisa (International Association of Pancreatology [IAP] i American Pancreatic Association [APA]).

Ovaj specijalist interne medicine i subspecijalist gastroenterolog ističe da se radi o bolesti čiji se terapijski pristup u posljednjih dvadesetak godina značajno promijenio i doveo do poboljšanja liječenja i smanjenja smrtnosti.

Kriterij za uključivanje eksperata u ovaj proces, naglašava, bio je značaj i citiranost publikacija koje su znanstvenici objavili u renomiranim međunarodnim časopisima iz ove oblasti.

U timu sa svjetskim stručnjacima

"U projekt se uključuju stručnjaci iz cijelog svijeta, ali preko 90 posto angažiranih stručnjaka dolazi iz najvećih svjetskih centara, a samo vrlo rijetki dolaze iz manjih centara i zemalja u razvoju. Na primjer, u prethodnom konsenzusu sudjelovala su samo dva eksperta iz svih balkanskih zemalja. To je neizravno odgovor koliko to znači meni, a i bh. zdravstvu. Sa velikim brojem stručnjaka, koji su uključeni u ovaj projekt, imao sam priliku kontaktirati u svojstvu autora i recenzenta znanstvenih članaka. Sada imam priliku da ih sve osobno upoznam na konferenciji, koja će se održati u srpnju u Parizu i da uspostavim bolju komunikaciju i suradnju. Pošto većina dolazi iz velikih kliničkih centara, to je i prilika da se dogovore korisne edukacije za mlade kolege iz naše zemlje", govori Zerem.

Kada su u pitanju smjernice za liječenje akutnog pankreatitisa, polazni dokument će biti Kriteriji iz 2013. godine. Jasno je, objašnjava, da se neće promijeniti dokument u cjelini, nego samo u onim segmentima u kojima se na osnovu novih publikacija došlo do novih znanstvenih saznanja i za koje postoje evidentni dokazi da mogu dovesti do poboljšanja u dijagnostici i/ili liječenju bolesti.

"Koliko je važna izrada ovakvih dokumenata izvrstan je primjer ova bolest. Prije 30 godina akutni pancreatitis (AP) se liječio takozvanim Top-down pristupom, gdje se kirurgija primjenjivala u ranoj fazi bolesti i smrtnost teških formi AP bila je oko 80 posto. Sada se primjenjuje takozvani Step-up approach koji favorizira postupni konzervativni pristup i smrtnost teških formi AP je između 10-20 posto. Do promjene kriterija i načina liječenja dovela su nova znanstvena saznanja publicirana u relevantnim znanstvenim časopisima, ali je jasno da na kliničku praksu daleko najviše utječu objavljeni konsenzusi renomiranih eksperata iz cijelog svijeta'', navodi ovaj bh. liječnik, ističući da će sve releventne zdravstvene ustanove primjenjivati i da primjenjuju ove konsenzuse.

Problem nastaje u dijelu kriterija koji zahtijevaju primjenu vrlo specificiranih metoda i ekspertnih vještina koje još uvijek nisu, ni u razvijenim zemljama, dostupne svim medicinskim centrima.

''Zato dolazi do izvjesnih modifikacija u pristupu, uzimajući u obzir alternativne ekspertne vještine, koje su dostupne u konkretnoj kliničkoj ustanovi", dodaje Zerem.

Predviđeno je da proces izrade smjernica traje osam mjeseci i da završi publiciranjem članka u časopisu Pancreatology, službenom časopisu IAP asocijacije.

Proces je podijeljen u tri faze

"U prvoj fazi u čijem segmentu (Interventions in acute pancreatitis: Indications, Timing, and Intervention strategies) i ja sudjelujem, ima zadatak analizirati literaturu iz te oblasti i na osnovu toga predložiti izmjene u kriterijima donesenim 2013. godine. U drugoj fazi, biti će uključeno još jedan broj stručnjaka, koji će zajedno sa predlagačima analizirati preporuke i napraviti finalni prijedlog. Usvajanje kriterija treba se finalizirati i usvojiti konačni tekst dokumenta sa novim preporukama na konferenciji koja će se održati početkom srpnja u Parizu. Nakon toga slijedi pripremanje znanstvenog članka koji će sadržavati nove kliničke vodiče i priprema članka za publikaciju u časopisu Pancreatology", navodi doktor Zerem, dodajući da u ovom trenutku nije poznato koliko će ukupno stručnjaka biti uključeno u izradu smjernica.

Dezorganizirani bh. zdravstveni sustav

Za sada je angažirano 30 stručnjaka, a podsjeća da je u prethodni konsenzus iz 2013. godine, bio ukupno uključen 121 stručnjak iz cijelog svijeta.

"Teško je u ovom trenutku reći, koje će novine publicirane u prethodnih sedam godina proći sva tri filtera i ući u finalni dokument, što bi značilo da predstavljaju napredak koji se preporučuje za primjenu u kliničkoj praksi", naglašava specijalist interne medicine.

Kada je u pitanju zdravstveni sustav u Bosni i Hercegovini, Zerem ističe da je situacija slična sa stanjem u drugim oblastima. Što se tiče prezentacije stanja, navodi, tu se razlikuju dva aspekta.

"Naši zdravstveni stručnjaci preferiraju prezentaciju svoga rada u domaćim, najčešće lokalnim medijima. Ako bi prihvatili taj aspekt kao relevantan, onda bi došli do zaključka da imamo vrhunske stručnjake i da izuzev novca ništa drugo ne nedostaje našem zdravstvenom sustavu. Međutim, ako uzmemo znanstvene kriterije, koji se primjenjuju svugdje u svijetu, zaključiti ćemo da, skoro da i nemamo relevantnih stručnjaka vrednovanih po međunarodnim kriterijima i da je zdravstveni sustav dezorganiziran, sa vrlo skromnim potencijalom. Relevantni parametri za procjenu kliničke prakse su znanstveni kriteriji. Niti naša javnost, a niti mediji ne pokazuju veliku zainteresiranost da se ti kriteriji nametnu. Rekao bih čak da se u nastojanju da se stvarnost prikrije namjerno guraju u drugi plan. Što se tiče zemalja regije, Slovenija ima visoke standarde još iz bivše Jugoslavije, Hrvatska je napravila najveći napredak u posljednjih dvadeset godina, Srbija ima veliki napredak u zadnjih nekoliko godina. Makedonija ima specifično organiziran zdravstveni sustav koji nedovoljno poznajem. Crna gora je slična nama", objašnjava akademik Zerem.

Kako je nastao kriterij Zerem-score

Tijekom 2017. i 2018. godine u časopisu Journal of Biomedical Informatics objavljena su tri članka ovog liječnika na temu poboljšanja kriterija za procjenu znanstvenog doprinosa znanstvenika.

Cilj članaka bio je da se doprinese otklanjanju nedostataka iz do sada poznatih sustava rangiranja, u kojima se svi autori članka tretiraju jednako i ne rangira se znanstveni doprinos autora u članku. Tako je nastao Zerem-score – novi sustav mjerenja nauke.

"Zerem-skor (Z-score) kriteriji omogućavaju, također, rangiranje novih članaka što je značajno posebno za mlađe autore i nove članke, koji zbog kratkog protoka vremena nisu skupili odgovarajući broj citiranja. Da bi omogućili lakšu primjenu kriterija, profesor Suad Kunosić i ja napravili smo posebni softver koji je detaljno objašnjen u članku "The Ranking of Scientists: Computational Calculation of Z-score". Više znanstvenika i institucija pokazali su zanimanje za taj članak i ja imam vrlo intenzivnu korespondenciju sa više znanstvenika koji se bave tom problematikom", kaže dr. Zerem.

Navodi da je bio pozvani predavač na dvije znanstvene konferencije na kojima je prezentirao prednosti Z-score.

"Međutim, ovo je relativno kratko razdoblje za objektivnu procjenu mogućnosti implementacije Z-scora. Prosječno razdoblje od objavljivanja do potpune implementacije većine sada najpoznatijih takozvanih Science Metric Systems bio je oko deset godina. Sada nastojim napraviti kolaboraciju sa više renomiranih svjetskih znanstvenika sa ciljem dalje promocije Z-scora'', dodaje.