Student riješio misterij mjehurića star 100 godina

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Misteriozno ponašanje mjehurića u uskim cjevčicama ispunjenima tekućinom zbunjivalo je znanstvenike iz područja fizike i mehanike fluida posljednjih 100 godina.

Primijećeno je, naime, a do sada nije bilo adekvatno objašnjeno, zašto mjehurići u određenim situacijama "zapinju" u cijevi, tj. ne izdižu se na površinu kao što bi to činili u, primjerice, čaši.

Mjehurići zraka (ili kojeg drugog plina) u ovom slučaju ne slijede poznate fizikalne zakone, ili se barem tako činilo, javlja Bug.hr.

Rješavanja ovog problema tijekom posljednjih nekoliko desetljeća bavilo se više znanstvenika i došli su do određenih teorija, no nisu niti jednu uspjeli potvrditi – sve dok to nije učinio student politehničkog sveučilišta iz Lausanne (EPFL), Wassim Dhaouadi.

On je, koristeći metodu optičke interferencije, pronašao način kako izbliza promatrati mjehuriće u uskim cjevčicama i ispitivati njihova svojstva, što nije uspio nitko prije njega.

Promatranja su pokazala kako je ispravna bila teorija postavljena 1960-ih godina, a koja kaže da se između mjehura plina i stijenke cjevčice stvara tanki film tekućine, no nije bilo poznato zašto isti zaustavlja kretanje mjehura.

Dhaouadijevo istraživanje pokazalo je da ovaj tanki film zaista postoji. Kada kažemo tanki, onda to i mislimo – mjerenje je pokazalo da je sloj tekućine širok tek 1x10-9 metara.

No, ovaj je student pokazao i da mjehurići njime nisu zaustavljeni, već da se i dalje kreću, ali vrlo, vrlo sporo, nevidljivo ljudskom oku, i to upravo zbog otpora koji stvara ovaj sloj tekućine.

Ovo istraživanje spada u fundamentalna otkrića ali se može primijeniti u mehanici fluida na nanometarskoj razini, pogotovo kod bioloških sustava – kažu iz EPFL-a.