Nenad Ban
Tim hrvatskog profesora otkrio slabu točku koronavirusa
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Tim profesora Nenada Bana sa švicarskog Tehničkog sveučilišta otkrio je slabu točku virusa SARS-CoV-2, a rezultati istraživanja bit će objavljeni u prestižnom znanstvenom časopisu Science, piše u petak Večernji list.
Ban je strukturalni molekularni biolog, što je u istraživanju sad već prilično poznatog koronavirusa i dalje vrlo važna disciplina, jer je uz njenu pomoć moguće otkriti gdje je Ahilova peta SARS-CoV-2.
Pročitajte još
Riječ je osobinama virusa – običnim ljudima prilično nepoznatima – povezanima s ribonukleinskom kiselinom, ali koje su prisutne i kod drugih koronavirusa, objasnio je znanstvenik.
"Pomak u okviru čitanja virusnog RNK-a je nešto čime se virusi relativno često koriste. Taj je proces važan za HIV, a i za SARS-CoV, ali nitko do sada nije uspio vizualizirati taj proces jer je jako kratkotrajan. Dakle, ključ je bio u dizajnu eksperimenta koji nam je omogućio da stabiliziramo proces sinteze proteina na virusnom RNK-u tako da možemo proučiti što se događa i kako dolazi do pomaka okvira čitanja", kazao je Ban.
U eksperimentalne metode kojima se došlo do ovog rada ubraja se i korištenje vrlo skupog krioelektronskog mikroskopa kojim je moguće strukturu nekog dijela organizma snimiti do najsitnijih dijelova, gotovo do atoma. Tako je i ovdje proces snimljen dosad najdetaljnije. Banova je grupa u suradnji s kolegama na sveučilištima Cork u Irskoj te Lausanni i Bernu u Švicarskoj proučavala kako se virusni proteini sintetiziraju na osnovi informacije u SARS- CoV-2 genomu.
"Naše poznavanje SARS- CoV-2 već je dosta detaljno. Međutim, da bi se razvio novi lijek koji je klinički ispitan, treba u prosjeku deset godina. Unatoč tome što će se proces istraživanja novih lijekova ubrzati koliko se može, s obzirom na to da je riječ o virusu koji uzrokuje pandemiju, mislim da je zaštita putem cijepljenja najbolje rješenje, a ne nada u brzi razvoj novih lijekova", kaže znanstvenik, piše Večernji list.
