Gledanje umjetnina
Tri minute da se osjećate bolje
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Poznato je kako posjeti umjetničkim galerijama i muzejima mogu imati značajan utjecaj na čovjekove emocije, razinu stresa i dobrobit. No odnosi li se to i na gledanje umjetnosti u digitalnom okruženju? Ovo je pitanje ispitano u nedavnom istraživanju koje su proveli psiholozi Matthew Pelowski i MacKenzie Trupp.
Subjektivno blagostanje
Psiholozi su pritom došli do zaključka kako i kratki, trominutni posjet online kulturnoj ili umjetničkoj izložbi imaju značajne pozitivne učinke na subjektivno blagostanje, prenosi bug.hr.
Umjetničke i kulturne organizacije brzo su se prebacile s fiksnih zgrada na internet tijekom prve epidemije Covida 19. Digitalni muzeji i online umjetničke galerije prvi su put privukli pozornost javnosti. Kao rezultat toga dogodile su se dvije stvari. Prvo, ljudi diljem svijeta odjednom su sa svojih kaučeva mogli pristupiti umjetničkim djelima i drugim kulturnim predmetima. Drugo, daleko veća publika nego prije dobila je priliku doživjeti umjetnost.
Kratka interakcija
Istraživači su u posljednjih deset godina proveli brojne studije koje pokazuju kako umjetnost može poboljšati zdravlje i osjećaj blagostanja. Međutim, nije bilo jasno jesu li se ti utjecaji proširili i na internet.
U nedavnoj komparativnoj studiji o utjecaju online prezentacija umjetnosti i kulture na raspoloženje, tjeskobu, subjektivnu dobrobit i usamljenost, nazvanoj "Može li kratka interakcija s online digitalnom umjetnošću poboljšati dobrobit?", Trupp i Pelowski s Instituta Max Planck za psiholingvistiku i njihovi kolege s Odsjeka za psihologiju zatražili su od sudionika da razgledaju umjetničke izložbe dostupne putem mobitela, tableta i prijenosnih računala. Psihološko stanje i dobrobit procijenjeni su prije i nakon posjeta virtualnim muzejima.
Rezultati su pokazali da čak i vrlo kratka razgledavanja umjetničkih djela mogu imati značajne učinke jer smanjuju negativno raspoloženje, tjeskobu i osjećaj usamljenosti te dovode do većeg subjektivnog blagostanja.
Korist od promatranja
Nalazi studije bili usporedivi su s drugim intervencijama kao što su iskustva u prirodi i posjeti umjetničkim galerijama. Istraživači su pritom otkrili da što je ljudima umjetnina bila značajnija ili ljepša i što su pozitivniji osjećaji imali dok su je gledali, to je i korist od promatranja bila veća.
Ovi rezultati pokazuju da i kratko online gledanje umjetnosti može poboljšati i podržati dobrobit ljudi. Uz to, studija, objavljena u časopisu Frontiers in Psychology, naglašava važnost umjetničkih intervencija koje se mogu implementirati na licu mjesta ili prilagoditi pojedinim promatračima. To pak otvara mogućnost primjene "umjetničke terapije" u prostorima kao što su čekaonice, bolnice ili u ruralnim područjima gdje je pristup umjetnosti ograničen.