U Beču razvijen prvi sat s atomskim jezgrom

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Godinama se znanstvenici širom svijeta trude da pronađu način kako da mjerimo vrijeme sa savršenom preciznošću. Sada je tim sa Tehničkog univerziteta u Beču, zajedno s međunarodnim partnerima, uspio u onome što je do skoro bilo nezamislivo – razvili su prvi sat s atomskim jezgrom, koji donosi novu eru u preciznim mjerenjima.

Već godinama se koriste atomski satovi, koji su poznati po svojoj točnosti. Međutim, sada je napravljen korak naprijed. Nova tehnologija koristi jezgro atoma – točnije, jezgro atoma torija – umjesto standardnih atoma, što omogućuje još preciznije mjerenje vremena. Atom torija je specifičan jer omogućava prelazak između dva stanja pomoću lasera, a to se može koristiti za stvaranje izuzetno preciznog sata.

"Dokazali smo da možemo koristiti jezgro atoma za mjerenje vremena", objasnio je prof. Thorsten Schumm, vođa projekta. Sada je na redu dalji razvoj tehnologije koji će donijeti još točnije rezultate.

Svaki sat ima ono što zovemo mjeritelj vremena. Kod klasičnih satova to je klatno, dok kod atomskih satova taj posao obavljaju atomi. Kada laser pogodi atom, njegova energija se mijenja, a ta promjena se može precizno izmjeriti. Na osnovu toga, znanstvenici mogu računati vrijeme sa nevjerojatnom preciznošću.

Umjesto da koristi atome, ovaj sat koristi jezgro atoma, koje je mnogo manje i otpornije na vanjske utjecaje. To znači da može mjeriti vrijeme još preciznije i stabilnije od dosadašnjih satova. Jezgro atoma torija je posebno jer se može podesiti pomoću lasera, za razliku od većine drugih atomskih jezgara koja zahtijevaju mnogo više energije.

Iako ovaj prvi prototip još uvijek ne nadmašuje standardne atomske satove u preciznosti, za nekoliko godina ova tehnologija bi mogla postati najpreciznija na svijetu, omogućavajući ne samo točnije mjerenje vremena, već i mjerenje drugih fizičkih veličina s do sada neviđenom točnošću.

Ova tehnologija mogla bi donijeti velike promjene u mnogim znanstvenim oblastima, od geologije do astrofizike, jer bi omogućila istraživanje fundamentalnih zakona prirode s novim nivoom preciznosti. Znanstvenici se nadaju da bi mogli čak i otkriti da se neki zakoni prirode mijenjaju kroz prostor i vrijeme, što bi revolucioniralo naše razumijevanje svijeta oko nas.