Usvojene nove mjerne jedinice: Zemlja sada teži šest ronagrama

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Međunarodni znanstvenici okupljeni u Francuskoj izglasali su u petak nove najmanje i najveće mjerne jedinice, potaknuti stalno rastućom količinom podataka, a to su ronagrami i kvetametri.

Po prvi puta u više od tri desetljeća nove su mjerne jedinice dodane Međunarodnom sustavu jedinica (SI), dogovorenom globalnom standardu za metrički sustav.

Rona i kveta postaju oznake za najveće mjerne jedinice, a ronto i kvekto za najmanje.

O promjeni su glasali znanstvenici i predstavnici vlada iz cijelog svijeta koji su prisustvovali 27. Općoj konferenciji za utege i mjere, koja upravlja SI-om i održava se otprilike svake četiri godine u dvorcu Versailles, zapadno od Pariza.

Nacionalni fizikalni laboratorij Ujedinjenog Kraljevstva, koji je pokrenuo inicijativu za nove mjerne jedinice, potvrdio je da je usvojena rezolucija.

Time se olakšava izražavanje velikih količina, javljaju tech portali.

Otkako je SI uspostavljen 1960. godine, znanstvena potreba dovela je do sve većeg broja mjernih jedinica. Posljednji su puta 1991. godine kemičari uveli zetu i jotu kako bi lakše izrazili velike molekuralne količine.

Jotametar je jedinica iza koje slijede 24 nule.

Čak ni moćna jota nije dovoljna za sve veću količinu podataka, prema Richardu Brownu, ravnatelju odjela za mjerne jedinice u Nacionalnom fizikalnom laboratoriju Ujedinjenog Kraljevstva.

“Vrlo smo blizu granice po pitanju izražavanja podataka u najvećoj mjernoj jedinici jotabajtima”, rekao je Brown za AFP.

“Na donjem kraju ima smisla imati simetrično širenje, što je korisno za kvantnu znanost, fiziku čestica – kada mjerite stvarno, stvarno male stvari.”

Nova težina svijeta

Nove mjerne jedinice mogu pojednostaviti govor o nekim prilično teškim objektima.

“Ako razmišljamo o masi, umjesto o udaljenosti, Zemlja teži otprilike šest ronagrama,” što je šestica iza koje slijedi 27 nula, rekao je Brown.

“Jupiter oko dva kvetagrama”, dodao je.

Iza kvetagrama slijedi 30 nula.

Brown je rekao da je dobio ideju za ažuriranje kada je vidio da se koriste neodobrene mjerne jedinice za pohranu podataka kao što su brontobajti i helabajti.

Google koristi “helabajte” od 2010.

To su bili termini koji su neslužbeno bili u opticaju pa je bilo jasno da SI mora nešto poduzeti, rekao je.

Međutim, metričke prefikse treba skratiti samo na njihovo prvo slovo. B i H su već zauzeti, što isključuje “bronto” i “hela”.

“Jedina slova koja nisu korištena za druge jedinice ili druge simbole bila su R i Q”, rekao je Brown.

Konvencija nalaže da veći prefiksi završavaju na A, a manji na O.

I “sredina riječi je vrlo, vrlo načelno zasnovana na grčkom i latinskom za devet i 10”, rekao je Brown.

Nove bi mjerne jedinice trebale “osigurati sustav za budućnost” i zadovoljiti svjetsku potrebu za većim brojevima, barem u sljedećih 20 do 25 godina, dodao je.