Znanost kaže: Bolje se roditi bogat nego pametan

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Revolucija koja se posljednjih godina odvija u genomici sve više omogućuje važna istraživanja u ekonomiji, a jedna nova velika studija pokazala je ono što su svi odavno sumnjali – da se za uspjeh u obrazovanju važnije roditi u bogatoj obitelji nego s velikim talentima.

Rezultati, koje je objavio National Bureau of Economic Research, pokazali su da su genske predispozicije za talente podjednako raspoređene među djecom bogatih i siromašnih obitelji. No isto ne vrijedi i za njihov akademski uspjeh – najmanje nadarena djeca iz obitelji s visokim primanjima koledže završavaju s višim ocjenama nego najnadarenija djeca roditelja s niskim primanjima, piše Index.hr.

Bogatstvo moćnije od gena

U novoj studiji autori su formirali četiri skupine osoba prema visini tzv. poligenskih ocjena od najnižih do najviših.

Analize su pokazale da samo 24% ljudi iz visoko nadarene skupine podrijetlom iz obitelji s nižim primanjima završava koledže.

S druge strane, to uspijeva čak 63% ljudi sa sličnim poligenskim ocjenama podrijetlom iz obitelji s visokim prihodima.

Posebno je zanimljiv podatak da koledže završava oko 27% osoba iz skupine s najnižom ocjenom, ali podrijetlom iz bogatih obitelji. To znači da najmanje nadarena djeca bogataša imaju za oko 3% veće šanse diplomirati na koledžu nego najnadarenija djeca iz siromašnijih obitelji.

Meritokracija je mit

Autori ističu da njihova studija pokazuje kako je pogrešna priča da je američko društvo meritokratsko te da postoje značajne genske razlike između onih koji su se rodili u bogatim i siromašnim obiteljima.

„Ako nemaju obiteljske resurse, čak i vrlo bistra djeca, djeca koja su prirodno nadarena, morat će plivati protiv struje“, rekao je za Washington Post jedan od autora studije Kevin Thom, ekonomist s New York Universityja.

Njegov suradnik na istraživanju, Nicholas Papageorge, ekonomist s Johns Hopkinsa, dodao je da se potencijal nadarene djece iz siromašnijih obitelji trati.

„To nije dobro za njih, no također nije dobro ni za ekonomiju... Svi ti ljudi koji su imali visoke genske ocjene, a nisu išli na koledže, jesu li mogli izliječiti rak?“, upitao je Papageorge.

Geni i društvene znanosti

Studija Thoma i Papageorgea temelji se na jednom od najvećih istraživanja genoma ikada na kojem su radili deseci znanstvenika. Ono je objavljeno u uglednom časopisu Nature Genetics u srpnju, a predstavlja jedan od novijih pokušaja da se analiza gena uvede u društvene znanosti. U njoj su skenirani milijuni baznih parova DNA prikupljeni od oko 1,13 milijuna ljudi s ciljem da se pronađe veza između gena i završenih godina školovanja. Na temelju rezultata kreirana je jedinstvena genska ocjena koja se može koristiti za predviđanje obrazovnog postignuća.

U svojem istraživanju Thom i Papageorge taj su genski indeks primijenili na uzorku od 20.000 ljudi rođenih između 1905. i 1964. koji su ekonomistima odobrili da im analiziraju DNA.