Superbrzi CRISPR test.
Znanost već ima revolucionarni test za COVID-19?!
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Ako se želite testirati na novi koronavirus, uobičajena metoda testiranja podrazumijeva da stanete u red, čekate da vam uzmu bris iz nosa i pošalju ga u laboratorij, nakon čega vas čeka - još čekanja. U najboljem slučaju, to traje više sati, a u najgorem i do nekoliko dana, ovisno o tome koliko su laboratoriji opterećeni testiranjem prikupljenih uzoraka.
Dok takav oblik testiranja na COVID-19 funkcionira, on je zbog potrebe za laboratorijskom analizom spor.
Međutim, trenutno se razvijaju novi testovi na COVID-19, koji koriste alat za genetsko modificiranje CRISPR i nameću se kao potencijalno rješenje, jer nude trezultat testiranja u već nekoliko minuta, a mogu se koristiti i kod kuće, javlja Zimo.
CRISPR je akronim za Clustered Regularly Interspaced Palindromic Repeats (Grupirana regularna isprepletena palindromička ponavljanja), a za njega su zaslužne znanstvenice Jennifer Doudna i Emmanuelle Charpentier, koje su pronašle način kako programirati protein Cas9 da služi kao alat za rezanje i lijepljenje dijelova DNK, odnosno kao alat za odstranjivanje ili izmjenu dijelova DNK.
Kad je svijet zahvatila panedmija novog koronavirusa Doudna i drugi znanstvenici koji rade s CRISPR-om, fokusirali su svoje napore prema borbi protiv pandemije. Doudna je već dugo vremena radila na primjeni CRISPR-a u dijagnostici u svojem laboratoriju na Berkeleyju i u kompanijama koje je osnovala, Caribou Biosciences i Mammoth Biosciences.
Upravo potonja kompanija Mammoth Biosciences razvila je CRISPR test za COVID-19.
Većina testova koji se trenutno koriste u svijetu su PCR testovi (lančane reakcije polimeraza) koji pretvaraju jednostrune uzorke viralnog RNK u dvostruni DNK te ih nakon toga umnožavaju u velikim količinama radi lakšeg uočavanja.
Sve je to u redu, ali je za to potrena specifična tehnologija, točno određeni enzimi i ciklusi zagrijavanja koji doista moraju precizno podizati temperaturu gore i dolje u brzim intervalima, pojašnjava Colin Baker, profesor sa sveučilišta Lincoln.