Povijesno otkriće
Znanstvenici izvukli najstariji DNK iz životinje stare više od milijun godina
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Znanstvenici su uspjeli izvući genom star milijun godina iz zubi mamuta pronađenih 1970-ih u sibirskom permafrostu.
Stručnjaci do sada nisu bili sigurni može li drevna DNK opstati dulje od milijun godina. Kada neki organizam umre, njegovi se kromosomi raspadnu na dijelove koji s vremenom postaju sve kraći.
Lanci DNK nakon nekog vremena postanu toliko mali da čak ako se i izvuku iz uzorka, u sebi ne sadrže korisne informacije.
Genetičar Ludovic Orlando iz Centru za antropobiologiju i genetiku u Toulouseu u Francuskoj i njegovi kolege su uspjeli izvući informacije iz kosti konja stare između 560.000 i 780.000 godina te su se zapitali može li se to isto napraviti i s još starijim uzorkom. Pogotovo su bili optimistični glede nekog uzorka koji je sačuvan u permafrostu jer konstantno niske temperature vječnog leda usporavaju fragmentaciju DNK.
San star deset godina
Love Dalen, evolucijski genetičar iz Švedskog prirodoslovnog muzeja (SMNH) u Stockholmu, bavi se sekvenciranjem starih ostataka mamuta od 2007. godine, a nedavno je uspio ostvariti san genetičara iz Francuske.
Njegov tim je sekvencirao uzorke, jedan vunenog mamuta (mammuthus primigenius) i dva stepskog mamuta (mammuthus trogontherii), koje je 1970-ih iskopao ruski paleontolog Andrej Šer.
Dalen se nadao da bi DNK iz uzoraka mogao dati neke odgovore na pitanja o evoluciji vunenih mamuta, ali je bio vrlo sumnjičav zbog kvalitete uzoraka. Naime, već je ranije imao loših iskustava s mnogo mlađim ostacima nađenim u permafrostu, piše Nature.
"Nije sve što se nalazi u vječnom ledu očuvano. Velika većina uzoraka ima bezvezni DNK", kazao je.
Rezultati sekvenciranja
I doista, dva od tri kutnjaka mamuta starih više od milijun godina sadržavala su toliko malo DNK da je Dalen skoro odustao od daljnjeg istraživanja Šerovih nalaza.
No zahvaljujući napretku u tehnologiji sekvenciranja i bioinformatike, njegov tim je naposljetku uspio izvući 49 milijuna baznih parova nuklearne DNK iz najstarijeg uzorka, pronađenog u blizini sela Krestovka, i 884 milijuna baznih parova iz drugog zuba koji pripada uzorku nazvanom Adycha.
DNK analiza je pokazala da je uzorak iz Krestovke star 1.65 milijuna godina, a uzorak Adycha oko 1.3 milijuna. Ova dva najstarija zuba su izgleda pripadala stepskim mamutima, europskoj vrsti za koju se smatra da je prethodila vunenim i kolumbijskim mamutima.
