Znanstvenici otkrili recept za proizvodnju umjetne krvi

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U organizmu odraslog čovjeka teče od 4 i pol do 5 i pol litara krvi. Osnovna funkcija krvi je da tkiva opskrbljuje kisikom i hranjivim tvarima te odstranjuje ugljični dioksid i ostale metaboličke produkte.

No, tekućinu koja život znači, prema istraživanju japanskih znanstvenika, ubrzo bi mogla zamjeniti umjetna krv. Testiranje je odrađeno uspješno i to na zečevima. Sada se nadaju da bi uskoro mogla u primjenu i za ljude, javlja Zimo.

Krvna grupa osobina je svakog čovjeka. Osnovne i najpoznatije su A, B, 0, AB, pozitivne i negativne. Najviše ljudi u Hrvatskoj ima krvnu grupu A, a kada je riječ o pozitivnim i negativnim krvnim grupama čak 85% ljudi u Hrvatskoj ima pozitivnu krvnu grupu.

Univerzalna krvna grupa je 0 negativna. Ona nam je definitivno i najdragocjenija. Univerzalni primatelj je krvna grupa AB, objašnjava Nada Vukelić-Damijani iz Zavoda za transfuziologiju riječkog KBC-a.

Odgovarala bi svima

Umjetna krv odgovarala bi svim krvnim grupama. Sastoji se od trombocita i crvenih krvnih stanica i izvedena je od stanične membrane. Svaki od tih krvnih pripravaka čuva se i skladišti na poseban način. Koncentrati eritrocita se čuvaju u hladnjacima na temperaturi do +6°C do 35 dana, koncentrati trombocita u posebnom inkubatoru na temperaturi od +24°C do 5 dana uz stalno miješanje, dok se koncentrati leukocita čuvaju samo osam sati. O tim svim parametrima ovisi i rok valjanosti "prirodne" krvi.

Japanski znanstvenici tvrde da umjetna krv može biti skladištena do godinu dana i to na normalnoj temperaturi. Posebno bi to pomoglo izoliranim dijelovima poput otoka i nekih regija.

Mogla bi se koristiti odmah

Umjetna krv mogla bi tako biti korištena odmah, za razliku od one ljudske koja se daruje, a treba ju centrifugom podijeliti na eritrocite, leukocite, plazmu i tek onda može biti dana pacijentima. Kada je riječ o doniranoj krvi u Hrvatskoj na 1000 stanovnika ima oko 38 darivatelja. Osim što tako spašavaju živote, sugrađanima razvijaju i humanost.

Prema mom skromnom mišljenju mi smo još daleko od postizanja tog cilja. Znači, mi moramo raditi na bazi, na proširenju baze darivatelja. To je prvenstveni cilj Crvenog križa i svih nas koji u sklipu Crvenoga križa djelujemo, kaže Ivo Vidotto, predsjednik Savjeta dobrovoljnih darivatelj krvi riječkog Crvenog križa.

Koliko je sigurna za bolesnike?

Krv je najpotrebnija za stanja poput obilnih krvarenja, operacija velikih krvnih žila, presađivanja organa te kirurških zahvata. Prosječno se po bolesniku primi između tri i pet doza krvi i krvnih pripravaka.

Sigurno da bi pomoglo. Međutim, mislim da treba pričetaki da prođu sve faze kliničkih ispitivanja i da vidimo koliko je takvo liječenje sigurno za bolesnike. Mislim da je sigurnost bolesnika na prvom mjestu, govori liječnik Miljenko Kovačević, predstojnik klinike za kirurgiju KBC-a Rijeka.

Zbog jednostavnijeg skladištenja, proizvodnje te kompatibilnosti sa svim krvnim grupama, umjetna krv mogla bi povećati izglede preživljavanja pacijenata koji se inače ne bi mogli spasiti.