Znanstvenici potvrdili: Beethoven je bio gluh, a umro je od žutice

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Čuveni njemački skladatelj Ludwig von Beethoven preminuo je jednog olujnog ponedjeljka u ožujku 1827. godine, prikovan za krevet od Božića prethodne godine, nakon dugotrajne bolesti. Beeethoven je bolovao od žutice, a udovi i trbuh bili su mu natečeni i svaki mu je udisaj bio borba.

Nakon njegove smrti otkrivena je oporuka koju je Beethoven napisao četvrt stoljeća ranije, a kojom moli svoju braću da objave pojedinosti o njegovu stanju javnosti. Zato danas nije tajna da je jedan od najvećih glazbenika koje je svijet ikada imao bio funkcionalno gluh u svojim srednjim 40-ima. Bila je to tragična ironija koju je Beethoven želio da svijet shvati, ne samo iz osobne već i iz medicinske perspektive, javlja Zimo.

Novi cilj znanstvenika - rasvjetljavanje Beethovenovih zdravstvenih problema
Gotovo dva stoljeća nakon Beethovenove smrti tim znanstvenika odlučio je ispuniti njegovu želju genetskom analizom DNK-a u autentičnim uzorcima njegove kose.

Naš primarni cilj bio je rasvijetliti Beethovenove zdravstvene probleme, koji su poznati kao progresivni gubitak sluha, počevši od njegovih srednjih do kasnih 20-ih godina i na kraju dovodeći do toga da postane funkcionalno gluh do 1818. godine, rekao je biokemičar Johannes Krause s njemačkog Instituta Max Planck.

Beethovenovo priznanje u pismu

Glavni uzrok Beethovenova gubitka sluha nikada nije bio poznat, čak ni njegovu osobnom liječniku dr. Johannu Adamu Schmidtu. Ono što je započelo kao tinitus u njegovim 20-ima polako je ustupilo mjesto smanjenoj toleranciji na glasnu buku i na kraju gubitku sluha na višim tonovima, čime je njegova karijera izvođača završila.

U spomenutom pronađenom pismu upućenom njegovoj braći Beethoven je priznao da je beznadno očajan, do te mjere da je razmišljao o samoubojstvu. No, Beethoven se nije morao nositi samo s gubitkom sluha. Od svoje 22. godine navodno je patio od jakih bolova u trbuhu i kroničnih napada proljeva. Šest godina prije njegove smrti pojavile su se prve naznake bolesti jetre, bolesti za koju se smatralo da je barem djelomično odgovorna za njegovu smrt u relativno mladoj dobi od 56 godina.

Pogrešan pramen kose?

Forenzička istraga pramena iz 2007. godine, za koji se vjerovalo da je Beethovenova kosa, pokazala je da je trovanje olovom moglo ubrzati njegovu smrt, ako ne i biti odgovorno za simptome koji su odnijeli njegov život. S obzirom na kulturu pijenja iz olovnih posuda i medicinske tretmane tog vremena, koji su uključivali upotrebu olova, to nije iznenađujući zaključak.

Najnovija studija koja je objavljena u časopisu Current Biology, međutim, razotkriva da spomenuti analizirani pramen kose uopće nije Beethovenov, već od nepoznate žene. Što je još važnije, nekoliko pramenova za koje je potvrđeno da vjerojatnije pripadaju Beethovenu pokazuju da je njegova smrt vjerojatno bila posljedica infekcije hepatitisom B, pogoršane njegovim pijenjem alkohola i brojnim čimbenicima rizika za bolesti jetre.

Nismo uspjeli pronaći konačan uzrok Beethovenove gluhoće ili gastrointestinalnih problema, kaže Krause.

Neodgovorena pitanja

Na neki način ostaju nam još pitanja o životu i smrti tog čuvenog klasičnog skladatelja. Gdje se zarazio hepatitisom? Kako je pramen ženske kose stoljećima prolazio kao Beethovenov? I što je točno uzrok njegovih bolova u crijevima i gubitka sluha?

Budući da je tim bio inspiriran Beethovenovom željom da svijet razumije njegov gubitak sluha, rezultat znanstvenog istraživanja ipak nije urodio željenim rezultatom, no u Beethovenovim genima bilo je zakopano još jedno iznenađenje.

Iznenađenje skriveno u genima

Daljnja istraga koja uspoređuje Y kromosom u uzorcima kose s onima modernih rođaka koji potječu iz Beethovenove očeve linije ukazuje na nepodudaranje. Čini se da se u generacijama koje su prethodile skladateljevu rođenju događalo malo izvanbračnih aktivnosti.

Ovo otkriće sugerira događaj očinstva izvan braka u njegovoj očevoj liniji, između začeća Hendrika van Beethovena u Kampenhoutu u Belgiji oko 1572. godine i začeća Ludwiga van Beethovena sedam generacija kasnije 1770. godine u Bonnu u Njemačkoj, kaže Tristan Begg, biološki antropolog s britanskog Sveučilišta Cambridge.

Na kraju bi ovakav razvoj događaja bio neočekivan i za samog pokojnog slavnog njemačkog skladatelja, s obzirom na spomenuti zahtjev koji je ostavio u pismu svojoj braći.