Znanstveno-stručni skup o umjetnoj inteligenciji sljedeći tjedan u Mostaru

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Federalno ministarstvo obrazovanja i znanosti, u suradnji s INTERA Tehnološkim parkom Mostar, organizira znanstveno-stručnu konferenciju pod nazivom "Umjetna inteligencija u Bosni i Hercegovini - istraživanje, primjena i perspektive razvoja". 

Skup, koji otvara prostor za sagledavanje aktuelnih kretanja i procesa u oblasti umjetne inteligencije na domaćem i međunarodnom planu, bit će održan idućeg četvrtka i petka, 14. i 15. travnja u mostarskoj INTERI.

 "U dva dana bit će izložena 23 rada, a očekujemo da će ova znanstveno-stručna konferencija dati doprinos povezivanju akademske zajednice s realnim sektorom u Bosni i Hercegovini, te ostvarivanju vrijednih kontakata i suradnje s istraživačima i gospodarstvenicima iz inozemstva", kazao je Feni u najavi skupa mr.sc. Jasmin Branković, pomoćnik federalnog ministra za znanost i tehnologije.

 Uz autore i koautore prijavljenih radova, konferenciji će, među ostalim, prisustvovati i učenici mostarskih srednjih škola te studenti tehničkog i informatičkog usmjerenja.

 Umjetna inteligencija (UI) je naziv za nežive sisteme koji imaju sposobnost snalaženja u novim situacijama. Poznato je da su neke tehnologije umjetne inteligencije prisutne više od 50 godina i da je ona već sada uključena u naš svakodnevni život. Također, napredak u računalnoj snazi i novi algoritmi posljednjih su godina doveli do velikih otkrića u području umjetne inteligencije, a predviđa se da će umjetna inteligencija donijeti i goleme promjene u budućnosti.

 Branković podsjeća da je umjetna inteligencija mogućnost primjene do sada pronašla u istraživanju i eksploataciji naftnih bušotina, poljoprivredi, medicini, sistemima za prepoznavanje govora, GPS sistemima, novim vidovima auto industrije, te u sigurnosnom sektoru i organizaciji proizvodnje i logistike u industriji.

Inovativne tehnologije, kaže, zasnovane na umjetnoj inteligenciji imaju tendenciju snažnog rasta u gospodarstvu razvijenih društava, koja ulažu velika sredstva u njihovo istraživanje i razvoj.   

Dalje ističe kako je razvojni potencijal umjetne inteligencije i njene primjene u unapređenju proizvodnih procesa izniman. Smatra se da će umjetna inteligencija transformirati radne procese budućnosti smanjivanjem troškova, podizanjem efikasnosti rada, ubrzavanjem razvoja i poticanjem inovacija u tehnologijama.

"U vezi sa, nažalost, još uvijek aktuelnom pandemijom i bolesti covid-19, umjetna inteligencija se, primjerice, upotrebljava kod termičkog snimanja, a može pomoći u prepoznavanju infekcije uz pomoć kompjutorizirane tomografije pluća. Upotrebljava se i za praćenje širenja bolesti, dezinfekciju bolničkih i drugih prostora itd. U vrijeme ove pandemije, upravo zahvaljujući umjetnoj inteligenciji, bio nam je olakšan pristup informacijama, obrazovanju i osposobljavanju, a što je posebno bilo važno zbog potrebe za učenjem na daljinu", navodi Branković.  

Pritom dodaje kako se umjetna inteligencija smatra ključnom za digitalnu transformaciju društva i postala je prioritet EU-a, pri čemu se naglašava potreba za razvijanjem pouzdanih rješenja koja će služiti općem dobru.

"Na tom tragu možemo govoriti i o zaštiti stanovništva od mogućih zloupotreba umjetne inteligencije, uz potrebu razvijanja zakonodavstva i sistema koji će, u isto vrijeme, poticati inovacije, ali i očuvati sigurnost i zaštitu ljudskih prava. Činjenica jeste da zbog primjene umjetne inteligencije može doći do ukidanja određenih radnih mjesta, ali, isto tako, i otvaranja novih, koja uključuju poznavanje sofisticiranih tehnologija", kaže pomoćnik federalnog ministra za znanost i tehnologije.

Uz to, naglašava kako se u Bosni i Hercegovini do sada nije posvećivalo dovoljno pažnje ovom rastućem tehnološkom sektoru, premda su potencijali takvih tehnologija, kao i izravna mogućnost njihove primjene unutar poslovnih procesa bosanskohercegovačkih gospodarskih subjekata izuzetno veliki.

"Federalno ministarstvo obrazovanja i znanosti u ovoj godini planira proračunska sredstva za znanost i istraživanje izdvojiti za sufinanciranje znanstveno-istraživačkih projekata, bilateralnu znanstveno-tehnološku suradnju i podršku razvoju znanstvenog kadra, u svim znanstvenim oblastima, pa tako i u području umjetne inteligencije. FBiH nesumnjivo ima kvalitetnih stručnjaka i istraživača, zaposlenih na sveučilištima, institutima i tehnološkim centrima, ali kojima treba omogućiti značajna sredstva za implementaciju projekata i novih tehnologija. Progres jedne zemlje počiva na stručnjacima, a njih ćemo upravo okupiti na predstojećoj znanstveno-stručnoj konferenciji u Mostaru", zaključio je Branković.