Pozitivna stvar besparice: Bh. sportašima nije dostupan 'kvalitetan doping'

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U Bosni i Hercegovini intenzivirana borba protiv dopinga

Na prezentaciji rada Agencije za antidoping kontrolu BiH i edukaciji novinara na temu dopinga u sportu, održanoj u petak u Mostaru, istaknuto je kako ta agencija od početka ove godine primjenjuje novi svjetski antidoping kodeks, koji intenzivira borbu protiv dopinga.

Na samom početku prikazan je film o radu Agencije, zatim o rezultatima, te problemima i mjerama s kojima se Agencija susrela. Nakon toga održano je kratko predavanje o odnosu Agencije za antidoping kontrolu BiH i medija, gdje su istaknuti negativni primjeri, posebice kada mediji unaprijed osuđuju pojedinog sportaša ili klub.

Kako je kazao ravnatelj Agencije za antidoping kontrolu BiH Slavko Matić, novi kodeks propisuje strože sankcije i kazne za prekršitelje, a što je još značajnije, u kodeksu se inzistira i zahtijeva pojačana aktivnost u borbi i prevenciji dopinga u sportu pa je, u skladu s tim, ta borba intenzivirana i u BiH.

''Doping je jedan od tri najveća problema koji ugrožavaju moderni sport, uz rasizam i nasilje u sportu te namještanje rezultata vezano za sportsko klađenje'', istaknuo je Matić.

Agencija za antidoping kontrolu BiH, koja je ustanovljena 2009. godine, godišnje provede između 250 i 300 doping kontrola. Prosjek pozitivnih nalaza u BiH sveden je na svjetski prosjek koji iznosi 1,5 posto, dok je u prošlosti on bio nešto veći.

Ravnatelj Matić istaknuo je kako se u slučajevima pozitivnih nalaza na doping kontrolama bh. sportaša uglavnom radi o prekršajima počinjenim iz neznanja, stoga je Agencije za antidoping kontrolu BiH poseban naglasak stavila na edukaciju sportaša i njihovih trenera.

''Zbog kroničnog nedostatka novca za sport u BiH, velikoj većini naših sportaša nedostupan je 'kvalitetan doping' i to je, možda, jedna dobra stvar koja proizlazi iz besparice'', kazao je Matić.

Ipak, po Matićevim riječima, postoje i jeftinije varijante, a jedan od najvećih problema predstavljaju suplementi u prehrani za koje ne postoji gotovo nikakva zakonska regulativa, a ti preparati predstavljaju veliki rizik za sportaše.

Kada je u pitanu izvještavanje medija o dopingu u sportu, istaknuto je kako bh. mediji u najvećem broju slučajeva o dopingu pišu senzacionalistički, po čemu se ne razlikuju od medija u regiji i svijetu.

Kao negativan primjer naveden je slučaj najboljeg bh. atletičara Amela Tuke, kojeg je francuski atletičar Ambroise Bosse prošloga ljeta optužio za doping.

Izjava francuskog atletičara u francuskim medijima spomenuta je usput, u kontekstu Bossea kao "lošeg gubitnika", dok su bh. novinari od toga napravili spektakl, te su doveli Tuku u situaciju da se mora braniti od optužbi, iako za to nije bilo nikakvog razloga.

Čelnici Agencije za antidoping kontrolu BiH apelirali su na novinare da se suzdrže od takvog pisanja, istaknuvši kako senzacionalizam šteti i sportu i sportašima, ali i samim medijima.