Košarkaški Mozzart
Sjećanje na najvećeg: Prije 28 godina poginuo je Dražen Petrović
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Hrvatska je tog 7. lipnja 1993. zanijemila, predljetno predvečerje zatamnila je tragična vijest o pogibiji Dražena Petrovića, najboljeg košarkaša i jednog od najboljih sportaša svih vremena.
Otišao je na vrhuncu karijere, u 29. godini, u jednoj od najbizarnijih i najnelogičnijih prometnih nesreća ikada, koja mu se naprosto nije trebala dogoditi, prenosi Hina.
Hrvatska je bila košarkaška velesila i to je prekinuto u trenu, 7. lipnja 1993. u 17:20. Hrvatska je izgubila jednog od velikana i idola generacije, a Hrvatska je nepovratno otišla na košarkašku periferiju.
O tome je već "sve" rečeno, napisano, snimljeno, a ovo je stručna analiza prometne nesreće. Sve se dogodilo ekstremno nesretno, nelogično, gotovo bizarno, da su teoretičari zavjere nagađali kako je riječ o pomno planiranom ubojstvu jednog od sportskih ambasadora i najjačih hrvatskih brendova.
Dražen Petrović je poginuo na suvozačkom sjedalu crvenog automobila Volkswagen Golf II (1983. – 1992.), kojim je upravljala njegova djevojka Klara Szalantzy, njemačka manekenka mađarskih korijena te se na njemačkoj autocesti Autobahn A9, kod gradića Denkendorf, 20 km sjeverno od Ingolstadta, vozeći iz Frankfurta prema Münchenu, zabila u tegljač Mercedes-Benz, koji se, u neodgovornom i nespretnom manevru izbjegavanja neočekivano usporenog vozila, na skliskom asfaltu zanio, probio zaštitnu barijeru i prednjim dijelom završio na pretjecajnom traku suprotnog dijela autoceste.
Tragičnom ishodu sportske legende kumovao je niz nesretnih i nelogičnih okolnosti te prometnih prekršaja:
1. Dražen Petrović je nakon kvalifikacijske utakmice za europsko prvenstvo avionom preko Frankfurta trebao, s ostatkom reprezentacije, putovati za Zagreb. No odlučio je nekoliko slobodnih dana provesti s Klarom Szalantzy u Münchenu, koja ga je pokupila na aerodromu u Frankfurtu.
2. Volkswagen Golf II je automobil napravljen prije uvođenja ozbiljnijih standarda pasivne sigurnosti, koje je 1993. počeo uvoditi Volkswagen Golf III, a upotpunile sljedeće serije. Konkretni je model tada vrijedio manje od 5.000 njemačkih maraka. Zašto je, pobogu, sjeo u njega?!
3. Vozač 35-tonskog tegljača Mercedes-Benz, u uvjetima loše vidljivosti, vlažnim kolnikom, vozeći neprilagođenom brzinom, naletio je na vozilo čiji je stari vozač pretjerano usporio te ga pokušavajući izbjeći, nakon udara, oštro skrenuo ulijevo te preko pretjecajnog traka probio zaštitnu ogradu i završio na suprotnom pretjecajnom traku.
4. Klara Szalantzy je vozila previsokom, neprilagođenom brzinom, usto pretjecajnim trakom, pretječući više vozila. Ostala su vozila zaobišla tegljač i usporila, a niti jedno nije naletjelo na crveni Volkswagen Golf nakon što se zabio u tegljač.
5. Pri nailasku na tegljač koji je probio zaštitnu barijeru, Klara Szalantzy je reagirala prometno-tehnički pogrešno. Umjesto da je, uz kontrolirano kočenje, pokušala izbjeći tegljač skretanjem udesno, panično je kočila, vozilom bez ABS-a. Usto je, trenutak prije sraza, instinktivno, kako bi sebe zaštitila, zakrenula ulijevo, dodatno izlažući suvozača pogibelji.
6. Pogibeljnost nesreće povećala je činjenica da Dražen Petrović nije bio vezan i usto je spavao, pa ga nije štitio ni sigurnosni pojas, niti se sam mogao rukama štititi. A to vozilo nije imalo suvozačev zračni jastuk…
7. Tragičnom je ishodu kumovao nepovoljan omjer unutrašnjih dimenzija vozila tadašnje kompaktne klase (vanjskih mjera 3985 x 1665 x 1415 mm, danas niža klasa) i visine suvozača (196 cm), što je povećalo rizik udara glave o strop. Da je suvozač bio niskog rasta, imao bi veće izglede za preživljavanje i to je jedan od razloga što su vozači bolida u pravilu nižeg rasta.
8. Pogibeljnost nesreće povećala je nevezana putnica straga, mlada turska košarkašica Hilal Edebal, čije se tijelo pri sudaru, inercijom, pretvorilo u projektil te je glavom dodatno ozlijedila suvozača i sebe, završivši u komi (preživjela je, ali nikada se nije potpuno oporavila).
Na kraju bizarna, šokantna podudarnost, koju praznovjerni tumače kako je to ‘sve to bila sudbina’: Dražen Petrović je poginuo 7. lipnja 1993., točno na dan kad mu je istjecala osobna iskaznica izdata 7. lipnja 1983. u Šibeniku.
Premda je iskaznica izdata u Jugoslaviji već stvarno bila nevažeća, a Dražen Petrović je imao hrvatsku, ta činjenica djeluje jezivo…
Karijera
Rođen je 22. listopada 1964. u Šibeniku. Još kao dječak zavolio je košarku, a njegova iznimna upornost i predanost svakodnevnim treninzima uz neprijeporan talent brzo ga je vinula među najbolje u svim dobnim skupinama.
U šesnaestoj godini postao je prvotimac Šibenke. Svojim je ubačajima doveo rodni grad do naslova prvaka Jugoslavije 1983.
Cibona i Real Madrid bili su nedostižni svim europskim klubovima u godinama kada je Dražen igrao za njihove boje. Postigavši sve u Europi, otišao je u najjaču svjetsku ligu - američki NBA.
Iako je prve sezone zbog politike unutar Portlanda više sjedio nego igrao, svoj je fenomenalan talent pokazao dvije godine poslije u New Jersey Netsima.
Ne samo da je 1992. bio najbolji šuter momčadi (pogotovo trica), nego i najbolji Europljanin koji je dotad igrao u NBA ligi. Još jedan trofej bio je i onaj najboljeg beka pucača NBA te sezone. Te je godine Dražen hrvatsku reprezentaciju odveo do najsjajnijeg uspjeha, srebra na Olimpijskim igrama u Barceloni, i to u finalnom srazu s jedinim pravim Dream Teamom za kojeg su igrali najbolji predstavnici NBA te ujedno neki od najboljih košarkaša u povijesti - Michael Jordan, Larry Bird, Magic Johnson, Scottie Pippen i drugi.
Kao igrač dobio je Državnu nagradu za šport Franjo Bučar 1992., a posthumno je, ovaj put za životno djelo, dobio istu nagradu 2002. godine.
Uvršten je u košarkašku Kuću slavnih 2002. godine.
