Bundesliga: (Ne)transparentne financije njemačkih ligaša

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Bundesligaški klubovi tvrde da posluju solidno u usporedbi s međunarodnim konkurentima. Je li to istina? I što se zna o financijskom poslovanju prvoligaša?

"Na kraju dana moramo se zapitati je li gospodarski solidno poslovanje kriterij za njemački sport. Mi na to pitanje odgovaramo s da!” Ovakve rečenice su sastavni dio retoričkog repertoara Christiana Seiferta, šefa Uprave (u odlasku) Njemačke nogometne lige (DFL), udruženja njemačkih profesionalnih klubova. Članovi DFL-a iz Bundeslige i 2. Bundeslige u proteklih 15 godina su se često hvalili time da oni posluju razboritije od nekih drugih top-liga u Europi.

Ali na toj fasadi se uočava sve više pukotina.

„U prvu i drugu ligu se hitno moraju uvesti pravila kako bi se osiguralo više ekonomske razboritosti. Očito su neki klubovi u prošlosti živjeli znatno iznad svojih mogućnosti“, kaže Michael Ströll, predsjednik Uprave prvoligaša Augsburga.

Iz više bundesligaških klubova se ovih dana napominje kako je pandemija koronavirusa, kao svojevrsna viša sila, iza sebe ostavila velike rupe u blagajnama nogometnih klubova. Koliko god taj argument bio opravdan, valja podsjetiti da su (financijske) obveze nekih klubova znatno porasle već i prije korona-krize. Mnogi prvoligaši i drugoligaši već godinama raspolažu samo skromnim količinama vlastitog temeljnog kapitala, a neki su se o dobrano zadužili.

Javnost ne zna puno o financijama

Razlozi za takav razvoj financijskog poslovanja široj javnosti često uopće nisu poznati. Udruženja navijača redovito zahtijevaju više transparentnosti, ali klubovi se na te zahtjeve redovito oglušuju. Time se oni bore protiv sve raširenijeg osjećaja da oni ljudi koji donose odluke u klubovima djeluju netransparentno ili da čak prešućuju negativni razvoj.

„U načelu se može zaključiti da je profesionalni nogomet, u usporedbi s nekim drugim tako važnim poduzetničkim sektorima, na glasu kao zatvoren. Teško je steći točan uvid u poslovanje, budući da ta branša, a i sami nogometni savezi ne vole da im se gleda u karte”, kaže Henning Zülch, profesor računovodstva i revizije na HHL Leipzig Graduate School of Management, prenosi DW.

On smatra da Bundesliga po pitanju financijske transparentnosti nije ni bolja ni gora od drugih europskih top-liga. U Engleskoj ili Španjolskoj se klubovima zakonski nameće obveza objavljivanja odgovarajućih podataka o poslovanju. Klubovi Premier League podatke o svom poslovanju objavljuju šest do devet mjeseci nakon kraja poslovne godine. U Njemačkoj 15 od 18 bundesligaša (oni koji su registrirani kao društva kapitala) mora objaviti svoju bilancu u njemačkoj verziji Narodnih novina.

Nova pravila od 2018.

Osim zakonski definiranih propisa, u Njemačkoj postoje i dodatna pravila definirana statutima. Prije tri godine tadašnjih 36 profesionalnih klubova (1. i 2. liga) udruženih u DFL, odlučilo je da u svakom drugom kvartalu iduće godine, znači nakon okončavanja procesa licenciranja klubova, objavljuju kompletne financijske podatke o protekloj poslovnoj godini. Dogovor iz 2018. je trebao biti signal odlučnosti klubova u smjeru veće doze financijske transparentnosti.

Prednost pravila DFL-a, u odnosu na englesku Premier League ili španjolsku La Ligu, sastoji se u tome da su objavljeni podaci izlistani po unaprijed definiranim kategorijama, tako da ih je onda i moguće uspoređivati. U drugim zemljama klubovi te podatke objavljuju po vlastitom nahođenju. Kritičari statusa quo naglašavaju pritom da zakonska regulacija objave podataka djeluje štetno na tržišnu utakmicu.

Usporedivost podataka

"U Bundesligi imamo svakakvih klubova, od onih najjednostavnijih formi s minimalnim obvezama publikacije podataka, pa sve do burzovnih poduzeća s maksimalnom dozom transparentnosti. Tu nije nabrzinu moguće uspoređivati podatke”, smatra Zülch.

Kod burzovnog poduzeća misli se na Borussiju iz Dortmunda (BVB). Zbog same činjenice da su dionice te tvrtke izlistane na burzi, BVB je dužan poštivati pravila vezana uz transparentnost financijskog poslovanja i odmah informirati dioničare o važnim stvarima.

BVB je nedavno takozvanim „ad hoc priopćenjem” objavio da predstoji transfer Jadona Sanchoa, naveo je točno visinu odštete – i to prije nego što je posao i formalno bio dogovoren s njegovim novim klubom, Manchester Unitedom. Neki drugi bundesligaški klubovi koji nisu dužni objavljivati te podatke mogu se prilikom transfera dogovoriti da o detaljima i financijskim modalitetima šute. Ili da jednostavno ignoriraju javni interes.

 „Takozvani Level Playing Field, odnosno kriteriji koji bi vrijedili za sve podjednako, to ne postoji. To se u jednu ruku može smatrati izobličavanjem tržišne utakmice“, zaključuje Zülch.

Transparentnost nije nedostatak

Koliko god nastojanja DFL-a bila za pohvalu, generalno gledajući u Bundesligi nema dovoljne doze transparentnosti. Stručnjaci pritom naglašavaju da transparentan odnos prema vlastitoj poslovnoj situaciji nije nikakav nedostatak, već da to utječe na porast vjerodostojnosti. Navijači, mediji, pa i potencijalni investitori na taj način mogu steći detaljniji uvod u „zdravstveno stanje“ nekog kluba, a u slučaju kriznih situacija mogu vidjeti i koje protumjere poduzimaju ljudi iz klupske uprave.

Schalke 04 je u proteklom razdoblju bio prilično otvoren prema fanovima i članovima, i to usprkos činjenici da klub opterećuje preko 200 milijuna eura potraživanja. I zahvaljujući toj transparentnosti, klub je uspio, barem jednim dijelom, ponovno steći povjerenje svojih simpatizera.

U više bundesligaških kluba upravo se traga za novim investitorima ili top-sponzorima, razlog su financijske posljedice pandemije, ali i krive odluke u godinama prije pandemije. Pritom bi im svima pred očima trebala biti jednostavna deviza: transparentnost se isplati. Ali ta spoznaja još uvijek se nije posvuda udomaćila.