"Eksplozija" stranih igrača u HNL-u, najviše iz BiH

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Travnjacima Prve Hrvatske nogometne lige (HNL) ove će godine koračati 134 stranca iz čak 43 države, što je 39,4 posto od ukupnog broja igrača u deset prvoligaških klubova, piše u nedjelju Večernji list.

Među 134 stranca ima ih iz Irana, Čilea, Južne Koreje, a prvi put u 30 sezona HNL-a i iz Indije. Najviše stranaca, već po pravilu, dolazi iz susjedne Bosne i Hercegovine (20), na drugom je mjestu Albanija (11), a na trećem je pomalo iznenađujuće Kolumbija koja ima devet nogometaša u ligi. Šestorica od njih su igrači Šibenika, kluba koji su i preuzeli kolumbijski vlasnici.

Najviše stranaca ima Lokomotiva, čak 22, a slijede Rijeka sa 17 i Šibenik s 15. Najmanje stranaca, svega pet među 35 igrača, ima Hrvatski dragovoljac, prenosi Hina.

Veliki porast broja stranaca u HNL-u dogodio se nakon Svjetskog prvenstva u Rusiji. U sezoni koja je prethodila SP-u, 2018., bilo je svega 77 stranaca. No rusko srebro sve je preokrenulo, očito je privuklo brojne strance koji su postali svjesni da je Hrvatska odlična odskočna daska za veće i jače europske lige. Nažalost, u toj inflaciji stranaca najviše pate domaći mladi igrači, kojima je jako otežan put razvoja i stasanja u seniorskoj konkurenciji.

 Iz godine u godinu raste broj stranaca i u Drugoj HNL. Ove sezone ih je čak 69, prethodne su bila 62, prije toga 53.

Jesu li našim drugoligašima, uz toliko talentiranih igrača koje u ovom podneblju proizvodimo, baš potrebni toliki stranci, pita se autor članka i odgovara da vjerojatno nisu, ali da je jednostavnije kupiti gotovog (često polovnog) stranca nego ulagati u omladinski pogon i stvarati nove igrače. Stoga, smatra da Hrvatski nogometni savez treba "uskočiti" i smanjiti broj stranaca, a ne da se zbog tih brojnih stranaca gubi sve više domaćih igrača na prijelazu iz juniorskog u seniorski staž.