Milijarda eura za komercijalizaciju Bundeslige

Tekst članka se nastavlja ispod banera

36 klubova Bundeslige i 2. Bundeslige (članova DFL-a, Njemačke nogometne lige), u ponedjeljak je potrebnom dvotrećinskom većinom podržalo ulazak investitora u DFL. Direktori DFL-a Marc Lenz i Steffen Merkel tako su dobili mandat da stupe u konkretne pregovore s potencijalnim sponzorima, odnosno da Predsjedništvu DFL-a prezentiraju ponudu za sklapanje ugovora o suradnji s investitorom.

„Mi ćemo se odgovorno nositi s tim mandatom”, rekao je Lenz na konferenciji za medije. On je naglasio kako potencijalni investitor mora prihvatiti i neke "crvene linije”. A one bi, kako je precizirao, značile da investitor nema utjecaja na kreiranje plana odigravanja utakmica, modaliteta natjecanja ili održavanja utakmica u inozemstvu. Kako je predviđeno, ugovor s eksternim ulagačem bi trebao biti sklopljen do konca ožujka iduće godine, prenosi DW.

No, što bi se trebalo dogoditi s novcem, a spominje se milijarda eura, ako doista bude sklopljen ugovor? Portal sportschau.de je imao uvid u interni investicijski plan DFL-a, u kojem se navodi za što bi sve trebao biti iskorišten novac investitora.

Digitalizacija i internacionalizacija

Od milijarde eura, koliko si DFL priželjkuje od sklapanja ugovora s investitorom iz privatnog sektora, 600 milijuna eura bi se trebalo uložiti u dva ključna projekta – to su digitalizacija i internacionalizacija Bundeslige. Najvažniji projekti:

164 milijuna eura je planirano za etabliranje vlastite digitalne platforme: Na njoj bi se ubuduće trebalo prezentirati video-sadržaje koje bi se jednim dijelom prodavalo navijačima preko pretplate. Predviđa se aktivno sudjelovanje klubova, odnosno da oni isporučuju video-sadržaje. Takva bi platforma mogla biti od koristi kada na primjer neka televizija ili streaming-platforma ponude DFL-u premalo novca za kupovinu prava za utakmice Bundeslige i 2. Bundeslige, ili ako uopće nema partnera koji bi ta prava kupio. U toj situaciji bi se DFL mogao izravno obratiti navijačima i prodavati im pretplatničke pakete – baš onako kako to rade u košarkaškoj ligi NBA. Jedan dio te platforme bi bio i međunarodni fanshop.

183 milijuna eura je predviđeno za komercijalizaciju u inozemstvu: Tu se konkretno radi o pružanju podrške klubovima prilikom planiranja i realizacije putovanja u inozemstvu. Premier League u ljetnim mjesecima primjerice organizira „Premier League Summer Series" u SAD-u. Inozemne aktivnosti njemačkih klubova trebalo bi se bolje koordinirati, a cilj je dugoročno "vezivanje” fanova u inozemstvu. Osim toga bi se trebalo producirati video-sadržaje koji bi bili producirani specijalno za određena tržišta u inozemstvu. DFL planira otvaranje dodatnih ureda u svijetu, za sada postoje samo dva – u New Yorku i u Singapuru. Planira se i dodatne investicije u lobiranje u inozemstvu, i to preko intenzivnije suradnje s postajama i servisima koji prenose utakmice Bundeslige ili o njima izvještavaju.

126 milijuna eura za mjere na domaćem, njemačkom tržištu: Tu se radi o borbi protiv ilegalnih streamova na kojima se može gledati utakmice Bundeslige, ali i o poboljšanjima kvalitete samih prijenosa. Razmatra se brojne mjere: od video-klipova iz svlačionice ili momčadskog autobusa, kratkih intervjua prije početka utakmice, boljeg pristupa klubovima onih TV-kanala koji prenose utakmica, kako bi i tijekom tjedna mogli producirati dodatne sadržaje, a ne samo one vezane uz utakmice. Španjolska liga je primjerice već sklopila sličan ugovor s investitorom, i sada publika ima mogućnost "zaviriti” i u svlačionice brojnih momčadi. Tako se nedavno na televiziji moglo vidjeti da momčad prvoligaša Athletica iz Bilbaoa u kabini moli "Oče naš”. Ali nisu svi zbog toga sretni. "Ne sviđa mi se to, ne osjećam se tu dobro”, rekao je vratar Unai Simon. "To je naš sveti trenutak.”

65 milijuna eura za marketinške partnere: Najveći dio novca se planira za "virtualni marketing”, kako bi se primjerice moglo individualno pozicionirati (i mijenjati) digitalne reklamne panoe na stadionima, prilagođene tome u kojoj zemlji se prenosi neku utakmicu. U dokumentu DFL-a postoji još jedna zanimljiva točka, koju se smatra dijelom plana o komercijalizaciji njemačkog vrhunskog nogometa – Bundesliga bi naime već uskoro mogla promijeniti ime, odnosno mogla bi u svom imenu imati i sponzora, kao što je to već odavno slučaj s nekim drugim inozemnim ligama.

Kako će izgledati budućnost DFL-a?

Od preostalih 400 milijuna eura, 100 milijuna je planirano za pružanje podrške klubovima prilikom planiranja njihovih inozemnih turneja. Tim novcem bi klubovi mogli pokriti troškove puta, kako bi svojim nastupima u SAD-u ili Aziji mogli reklamirati Bundesligu.

300 milijuna eura je planirano za popunjavanje financijske rupe koja će nastati u iduće četiri godine nakon sklapanja deala s investitorom. Naime, klubovi zauzvrat (za tu planiranu milijardu eura) moraju se na duži rok odreći oko osam posto svojih prihoda -  tih osam posto će u roku od 20 godina „pobrati" investitor. DFL će, kako se očekuje, vjerojatno u drugom kvartalu 2024. raspisati natječaj za prodaju medijskih prava za Bundesligu za četiri sezone (2025./26.-2028./29.), a prije nego što to napravi, DFL želi sklopiti sporazum s investitorom. Trajno odricanje od tih osam posto prihoda u korist investitora znači da DFL na drugoj strani de facto računa u budućnosti s generalnim povećanjem prihoda u procesu komercijalizacije.

Čega se pribojavaju kritičari i navijači?

Usprkos svemu, mnogi kritičari deala s investitorom se pribojavaju hoće li DFL u budućnosti doista inzistirati na „crvenim linijama" o kojima su govorili i što su obećali njegovi direktori Lenz i Merkel? Tim „crvenim linijama" je predviđeno da investitor ubuduće nema nikakvog utjecaja na kreiranje natjecanja, odnosno termina održavanja utakmica, da investitor ne može protiv volje klubova „premjestiti" njihove utakmice u inozemstvu ili uvesti primjerice playoff  u Bundesligu. Odluka o tim stvarima i dalje bi trebala ostati u domeni samih klubova DFL-a, tvrde direktori Njemačke nogometne lige. No, klubovi poput 1. FC Kölna i brojne navijačke skupine kritiziraju da privatni investitori imaju sigurno i visoka očekivanja po pitanju zarade te da bi zbog toga (barem indirektno) moglo doći do utjecanja na samo natjecanje.

Počeli pregovori s mogućim investitorom

Vodstvo DFL-a već pregovara s nekoliko potencijalnih investitora, po spoznajama sportschau.de tri ponude su konkretne i vrlo izgledne. Postoji još jedna ponuda koja, kako se tvrdi, nije u skladu s očekivanjima DFL-a.

Jedan zagovornik sklapanja sporazuma s investitorom među predstavnicima klubova za sportschau.de je od kritičara zahtijevao da ne pretjeruju u svojim javnim nastupima: „Svaka negativna izjava sada nas košta novca", rekao je on u kontekstu pregovora s mogućim ulagačima.

Jaz među klubovima

Među klubovima Bundeslige i 2. Bundeslige (njih 36) vlada praktički konsenzus oko toga da su smislene mjere po pitanju digitalizacije i internacionalizacije. Ali postoje razlike u mišljenju oko toga treba li se željene mjere realizirati uz pomoć nekog investitora ili ne? Velika većina klubova, baš kao i vodstvo DFL-a smatra da ulazak investitora u Bundesligu ima smisla s ekonomskog aspekta, ali postoje i oni koji se tom potezu protive. 1. FC Köln i SC Freiburg zahtijevaju primjerice da se sami klubovi pobrinu oko toga kako pronaći potreban novac za te projekte, a ne da se 20 godina moraju  odreći dijela svojih prihoda u korist nekog trećeg aktera.

VfL Osnabrück je kritizirao da će od komercijalizacije u inozemstvu korist imati primarno veliki klubovi. Debata o ulasku investitora i ovaj put je, baš kao i na sastanku u svibnju, eskalirala, a bilo je i prijetnji. Naime, nakon što je najviše otpora novim planovima stiglo od strane klubova iz druge lige, direktor Bayera iz Leverkusena otvoreno je (za)prijetio raskolom unutar DFL-a, odnosno odvajanjem klubova Bundeslige od klubova 2. Bundeslige.