Ako izostane reformski zamah vlasti teško da će Vijeće ministara napraviti ijedan korak naprijed prema EU

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Institucija Europske unije na godišnjoj razini procjenjuju 33 područja politike na koje su podijeljeni pristupni pregovori, a poseban je naglasak stavljen na zakone, institucije i provedbu politike u zemljama koje aspiriraju prema Europskoj uniji. Prema posljednjoj analizi, Bosna i Hercegovina posljednja je po spremnosti za članstvo u Europskoj uniji.

U tim ključnim područjima pripremljenosti zemalja ispred nas je i Kosovo koje je pregovore o SSP-u započelo čak osam godina nakon Bosne i Hercegovine.

Navedene brojke rezultat su (ne)rada prethodnog saziva Vijeća ministara BiH po pitanju provedbe reformske agende, odnosno ključnih prioriteta navedenih u Mišljenju EU komisije za članstvo BiH u EU.

''Navedeni podatci nam najilustrativnije pokazuju učinkovitost, ne samo prethodnog saziva Vijeća ministara nego i svih ostalih u proteklom razdoblju, počevši od Solunske agende iz 2003. do danas. Od gotovo identične startne pozicije koju je dijelila s drugim državama jugoistočne Europe, Bosna i Hercegovina je postala najveći uteg samoj sebi i ostala usamljena na samome dnu. Striktno govoreći samo o posljednjem sazivu Vijeća ministara može se reći kako su međustranačke i međunacionalne konfrontacije i tenzije nadvladavale sve iole značajnije inicijative, osobito one koje se tiču socio-ekonomskih, ali i nimalo manje važnih političkih reformi, odnosno reforme izbornoga zakonodavstva koja bi anulirala političku obespravljenost najmalobrojnijeg konstitutivnog, hrvatskog naroda u odnosu na druga dva konstitutivna naroda'', kaže za Bljesak.info viši asistent na studiju Politologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru Ivan Kraljević.

Njegovo mišljenje dijeli i Ivana Korajlić, izvršna direktorica Transparency Internationala BiH.

Urađeno je vrlo malo

''Provodeći brojne redovne analize prethodnih godina koje se tiču ispunjavanja EU prioriteta u periodu od kada je Europska komisija dala mišljenje i kada je definirano tih 14 prioriteta, možemo zaključiti kako prethodni saziv Vijeća ministara po pitanju EU prioriteta i provedbe reformske agende nije učinio skoro ništa. Ono što do sada imamo jeste da je u potpunosti proveden samo jedan prioritet koji se odnosi na formiranje parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje koji je davno bio uspostavljen i definiran, ali nije funkcionirao zbog nepostojanja odgovarajućih podzakonskih akata. Pored toga, zapravo svi ostali prioriteti, usprkos inicijativama, nisu do kraja implementirani'', kaže za Bljesak.info Korajlić.

Izmjene Zakona o javnim nabavkama su usvojene i to je bio jedan od argumenata kada je BiH dobila kandidatski status, to je bila jedina oblast u kojoj je napravljen napredak, ali nedostaju ključni mehanizmi nadzora

''Kada govorimo o unaprjeđenju zakonskog okvira u relevantnim oblastima, od provođenja izbora, preko pravosuđa, do usvajanja antikorupcijskih zakona, a posebno kad pričamo o rezultatima Vijeća ministara, možemo zaključiti da je situacija bila takva da su se stvari vrtile u krug, bez konkretnih rezultata - imali smo određene prijedloga Zakona koji su se vukli u proceduri jako dugo, parlament ih potom nije usvajao, pa su vraćani na Vijeće ministara... U pojedinim situacijama, kao što je Zakon o sukobima interesa, imali smo uporne pokušaje Ministarstva pravde da se predlože rješenja koja su čak lošija od postojećih, umjesto da se ide u smjeru unaprjeđenja. Imali smo, s druge strane, situaciju sa Zakonom o javnim nabavkama, gdje se računa da je taj dio prioriteta na neki način ispunjen, zato što su usvojene izmjene zakona, ali imali smo situaciju da se na samom Vijeću ministara prvobitni nacrt, koji je sačinila radna grupa koja je na tome radila nekoliko godina, potpuno izmijenio, da su otklonjeni ključni mehanizmi nadzora i sankcija, vezano za zloupotrebu u procesu javnih nabavki. Uz to, evo i nedavno smo imali situaciju da se ponovno izmjene zakona o VSTV-u događaju amandmani kojima se ide u smjeru slabljenja odredbi vezanih i za sukob interesa članova VSTV-a, i za transparentnost imovinskih kartona i kontrolu istih. Bojim se da ta posvećenost, i prošlog i trenutnog saziva Vijeća ministara, je samo deklarativna, a da se na sve načine opstruira provođenje suštinskih reformi, a posebno se to vidi kroz ove zakone. U ovim prioritetima koji se tiču građanskih sloboda, djelovanja medija, civilnog društva, da imamo inicijative da se dodatno ograniče, umjesto da se ide na stvaranje okruženja koje bi bilo pogodnije i slobodnije za funkcioniranje medija i civilnog društva'', dodaje.

Najveći kočničari – brojni rascjepi nacionalnih i političkih skupina

Mnogobrojni su sukobi i neslaganja opteretili protekli saziv Vijeća ministara, a naši sugovornici ističu nam koji su to bili ključni za 'kočenje' napretka BiH na putu ka EU.

Najveći kočničar su, kaže nam politolog Ivan Kraljević, brojni rascjepi koji prevladavaju između različitih nacionalnih i političkih skupina u ovoj državi.

''Složenost zemlje, duboke podjele i politička polarizacija otežavaju donošenje bitnih odluka i postizanje konsenzusa o važnim pitanjima. Uza sve to kada dodamo u velikoj mjeri izraženu korupciju i slabu vladavinu prava onda je vrlo jasno gdje smo 'zapeli'. Ovo su ključni izazovi koji se stavljaju pred svaku novu vlast i koji zahtijevaju potpunu pozornost i angažman svih relevantnih aktera. Onoga trenutka kada postanemo iskreni jedni prema drugima, kako o našoj prošlosti tako i prema viziji zajedničke budućnosti moći ćemo govoriti o potencijalnom napretku zemlje prema europskim integracijama'', dodaje Kraljević.

Prema Ivani Korajlić najveći problemi, kako prethodnog, tako i aktualnog saziva Vijeća ministara, po ovom pitanju, jesu Zakon o javnim nabavkama, Zakon o sukobu interesa te Zakon o VSTV-u.

Ne treba zaboraviti kako je Bosni i Hercegovini, na što upozoravaju i europski dužnosnici, potrebna temeljita rekonstrukcija zakonodavnog i institucionalnog okvira kako bi se osiguralo ispunjavanje 14 ključnih prioriteta

''Izmjene Zakona o javnim nabavkama su usvojene i to je bio jedan od argumenata kada je BiH dobila kandidatski status, to je bila jedina oblast u kojoj je napravljen napredak, ali nedostaju ključni mehanizmi nadzora, kako je i formulirano u prioritetu, vezano za kapacitet institucija koje bi trebale vršiti nadzor nad procesom javnih nabavki. Zapelo je, dakle, na VSTV-u, na Izbornom zakonu i Zakonu o financiranju političkih stranaka te na sukobu interesa. To su bile stvari koje su se od početka izdvajale kao veći prioritet od ovih ostalih, međutim, mi vidimo da se, kada govorimo recimo o izbornom zakonu, ide sa inicijativama u smislu jačanja političke kontrole nad institucijama i legitimiteta, dok se ovaj dio koji se odnosi na integritet izbornog procesa opet negdje zanemaruje u cijeloj toj priči'', stava je Korajlić.

Što su prioriteti?

Kraljević je stava da je vrlo teško procijeniti koji je prioritet lakše provediv ili obratno.

''Bolje je pitanje je li Bosna i Hercegovina uopće sposobna napraviti iskorak i izvršiti sve zadatke kako bi otpočela pregovore s EU. Naime, u Mišljenju Europske komisije (Avis) iz svibnja 2019. godine definirano je 14 prioriteta podijeljenih u četiri područja – Demokracija i funkcioniranje institucija, Vladavina prava, Osnovna prava i Reforma javne uprave – koje Bosna i Hercegovina treba ispuniti kako bi počela pregovore o punopravnom članstvu. Po dobivanju statusa kandidata u prosincu prošle godine Europska komisija je 'skratila' popis i precizirala osam konkretnih koraka koje bh. vlasti trebaju poduzeti. U prvom redu tu se misli na usvajanje izmjena i dopuna postojećeg Zakona o VSTV-u, kao i donošenje novoga, usvajanje Zakona o sudovima unutar BiH, borbu protiv organiziranog kriminala i korupcije i donošenje Zakona o sprječavanju sukoba interesa na državnoj kao značajnim elementima koji su lakše izvedivi u odnosu na famoznih 14 prioriteta koji su realno teško izvedivi u postojećoj konstelaciji odnosa u državi. No, navedeni elementi iz 'skraćenog' popisa manje su zahtjevni i ne bi trebali iziskivati punu političku/nacionalnu suglasnost i kompromis'', govori za Bljesak.info Kraljević.

S druge strane Korajlić ističe da će novi Zakon o VSTV-u biti najveći problem novog saziva Vijeća ministara.

''Bit će sigurno opstrukcija sa novim Zakonom o VSTV-u, jer već godinama imamo problem sa usvajanjem izmjena Zakona o VSTV-u, koje su trebale biti hitno i prijelazno rješenje, a koje podrazumijeva u roku od godinu dana novi Zakon o VSTV-u, koji bi se bavio pitanjem imenovanja i ostalim pitanjima kod nositelja pravosudnih funkcija. Tako da ostaje pitanje ako već sada oko toga imamo opstrukcije, što nas tek čeka kada se bude trebao usvajati novi Zakon o VSTV-u. To su te neke oblasti koje su ključne za sve ostale reforme, a za koje imamo najmanje konsenzusa i za koje postoje najveće opstrukcije'', objašnjava nam Korajlić.

Novi saziv krenuo obećavajućom dinamikom

Novi saziv Vijeća ministara BiH krenuo je vrlo obećavajućom dinamikom pa se stiče dojam da bi se neki konkretni pomaci mogli osjetiti, u odnosu na prethodni saziv.

''Nepuna tri mjeseca nakon potvrde novoga saziva utvrđen je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću Bosne i Hercegovine (VSTV BiH). Usvajanje ovoga zakona jedan je od četiri prioritetna zakona koje Europska komisija traži kako bi se ojačala vladavina prava u BiH u procesu pridruživanja Europskoj uniji'', ističe Kraljević te dodaje:

''Ne treba zaboraviti kako je Bosni i Hercegovini, na što upozoravaju i europski dužnosnici, potrebna temeljita rekonstrukcija zakonodavnog i institucionalnog okvira kako bi se osiguralo ispunjavanje 14 ključnih prioriteta. Važno je istaknuti kako je značajan iskorak u tom pravcu napravljen intenziviranjem dijalologa s dužnosnicima EU, osobito deblokadom sastanaka u okviru odbora i pododbora za provedbu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Novi saziv Vijeća ministara BiH treba produbljivati međusobnu komunikaciju i koordinaciji s nižim razinama vlasti te pokazati znatno višu razinu odlučnosti popraćenu iskrenim odnosom kako bi se prioriteti konačno posložili i krenulo naprijed''.

Korajlić, pak, kaže, da je sve to samo jedan privid, a da su reforme daleko.

Imamo više priču o tome da ovo Vijeće ministara nastoji nešto uraditi i da implementira prioritete, ali kada pogledamo sam sadržaj onoga što se usvaja vidimo da namjere postaju upitne

''Vidjeli smo da su pojedini zakoni ponovno upućeni u proceduru, poput Zakona o VSTV-u, ali uz pogoršane odredbe na što je reagirala i međunarodna zajednica, u proceduru je upućen i Zakon o slobodi pristupa informacijama koji ide prema ograničavanju pristupa informacijama, Ministarstvo pravde je objavilo prednacrt Zakona o sukobu interesa, koji jeste poboljšanje, ali je pitanje što će se dalje s tim tekstom dogoditi do njegovog konačnog usvajanja, a evo ponovno vidimo i netransparentnost u smislu da se više stvari odjednom odlučuje na sjednicama, da se ne objavljuju konačni nacrti koji su usvojeni na Vijeću ministara, a koji se razlikuju od prvobitne verzije...'', mišljenja je Korajlić.

''Imamo više priču o tome da ovo Vijeće ministara nastoji nešto uraditi i da implementira prioritete, ali kada pogledamo sam sadržaj onoga što se usvaja vidimo da namjere postaju upitne i upitno je to koliko će doprinijeti unaprjeđenju u datoj oblasti koja se tretira zakonima koji se predlažu- Bojim se da, ukoliko se ne bude unaprijedila mnogo značajnije transparentnost samog procesa odlučivanja, da ćemo ponovno imati situaciju da Vijeće ministara priča jedno, a radi drugo. Po pitanju izmjena Izbornog zakona već smo vidjeli da su predsjednici političkih stranaka iz vladajuće koalicije najavili dodatni pritisak na rad Središnjeg izbornog povjerenstva i da će se ići na izmjene koje su više usmjerene na legitimno predstavljanje, a nigdje se ne spominje ključno pitanje izbornog integriteta. Bojim se da, bez obzira kako se nastoji predstaviti rad novog saziva Vijeća ministara, nemamo neku suštinsku razliku od onoga što se radilo u prethodnom sazivu. Ne treba zaboraviti da su od tri strane koalicije čak dvije bile u prošlom sazivu Vijeća ministara i nisu promijenile svoje stavove po pitanju ključnih reformi'', rekla je.

Kad će biti bolje građanima?

Pitali smo Kraljevića postoji li među 14 prioriteta barem jedan od kojega će građani osjetiti konkretne promjene.

''Ako ćemo biti do kraja precizni svih 14 ključnih prioriteta tiču se samih građana. Ne pristupa nijedna država članstvu EU zbog sebe nego zbog svojih građana. No, ono što jest problem već gotovo opjevanih 14 prioriteta, pa i ranije spomenute reformske agende i sličnih dokumenata jest njihova aspraktnost. Ponekad se čini kako europska birokracija plasiranjem svojih reformskih dokumenata nastoji dodatno zamršiti odnose, situaciju, ozračje... Definirani zahtjevi trebali bi odražavati stvarne probleme građana. Na taj način smanjila bi se i ambivalentnost samih građana prema EU i samome procesu pristupanja. Funkcioniranje pravne države, vladavina zakona i donošenje izbornog zakona koji će spriječiti bilo kakve (poslije) izborne makinacije za početak bi bile stvari koje bi građani mogli dugoročno primijetiti'', pojašnjava nam Kraljević.

Prema mišljenju Korajlić, građani će promjene osjetiti kroz izmjene izbornog zakona i zakona o pravosuđu.

 ''Smatram da će građani najveće promjene osjetiti ako se riješi pitanje integriteta izbornog procesa i pitanje integriteta pravosuđa. To je nešto što konkretno utječe na prava građana, odnosno na to da li će njihov glas vrijediti na izborima, da li će moći sami birati svoje predstavnika i na kraju krajeva koliko će pravosuđe biti učinkovito da im zaštiti prava i procesuira sve nepravilnosti. Tu su i drugi prioriteti koji utječu direktno na život građana i njihova prava, odnosno osnovne građanske slobode, ali oni su više onako okvirno postavljeni za razliku od ovih, gdje se specifično traži određena vrsta izmjena, i zakonskog i institucionalnog okvira''.

Što očekivati od aktualnog saziva Vijeća ministara?

Ivan Kraljević se nada da će doći do reformskog zamaha u BiH, koji će sa sobom donijeti neophodne reforme.

''Izražene želje, nadanja i afiniteti, kako osobne tako i kolektivne, možemo ostaviti po strani ako ponovno izostane reformski zamah i napredak u ispunjavanju 14 prioriteta koji se nalaze na stolu naših vlasti. U tom je slučaju europska budućnost Bosne i Hercegovine samo mrtvo slovo na papiru. Sljedeća je stanica na putu prema EU otvaranje pregovora o članstvu. No, do nje treba napraviti značajan posao. Poklanjanja, kao u prosincu 2022. godine kada su nam dodijelili status kandidata, više neće biti. Retrospektiva ostvarenoga ostaje jedina osnova za procjenu Europske komisije o tome koliko je Bosna i Hercegovina bliža (ili dalja od) EU, sve drugo je spekulativna fikcija'', zaključuje za Bljesak.info Kraljević.

Funkcioniranje pravne države, vladavina zakona i donošenje izbornog zakona koji će spriječiti bilo kakve (poslije) izborne makinacije za početak bi bile stvari koje bi građani mogli dugoročno primijetiti

Ivana Korajlić kaže kako ne očekuje neke suštinske promjene.

''Osobno ne očekujem neke suštinske promjene, posebno kada govorimo o osiguranju integriteta institucija. Vidjeli smo na samom početku mandata da se praksa vrlo spornih imenovanja u ključnim institucijama nastavila, da se krše direktno propisi o imenovanjima, da se prednost i dalje daje političkom utjecaju, čak i u institucijama koje bi trebale biti nezavisnosti, pa sve do prakse u smislu transparentnosti rada i odlučivanja te kvaliteta rješenja koja se predlažu. Ako je ovo već vidljivo nakon nekoliko mjeseci rada novog saziva Vijeća ministara, kada bi trebali imati najveći zamah i najveće rezultate, ja ne vjerujem da možemo ništa drugačije očekivati ni do kraja mandata, bez obzira na to kako se pokušao njihov rad predstaviti. Tu opet svatko funkcionira po principu vlastitog interesa i osiguranja vlastite koristi i benefita nego općeg interesa'', zaključila je izvršna direktorica Transparency Internationala BiH.

Satller političarima sa svih razina: Pomozite!

Podsjetimo i kako je Šef Izaslanstva Europske unije u Bosni i Hercegovini Johann Sattler početkom mjeseca rekao kako vlasti igraju veoma važnu ulogu u realizaciji 14 ključnih prioriteta navedenih u Mišljenju Europske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU.

Sattler je istaknuo da je dodjela kandidatskog statusa u prosincu 2022. godine bila važna prekretnica za Bosnu i Hercegovinu, ali i poticaj za novoizabrane lidere da s novim zamahom provedu reforme potrebne za pristupanje EU. 

Dodao je da Izaslanstvo EU trenutno obavlja politički dijalog sa svim nivoima vlasti, od državnog do lokalnog.

 ''Pored suradnje, tu su i određene obaveze, kao što je unapređenje ljudskih temeljnih prava, sloboda okupljanja i sloboda govora'', kazao je Sattler.