BiH će dobiti milijardu i pol eura za reforme

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Posebni predstavnik Europske unije u BiH, švedski diplomat Lars-Gunnar Wigemark izjavio je u petak u Sarajevu da će Europska unija u sljedeće tri godine izdvojiti milijardu eura za provođenje reformi u toj zemlji te još 500 milijuna za važne infrastrukturne projekte.

Europska komisija je nakon neuspješnih posredovanja o političkim promjenama dizajnirala posebne socio-ekonomske mjere u tzv. Reformskoj agendi kojima su se posvetile državna i Vlade Federacije BiH i Republike Srpske. Za provedbu tih mjera EU je najavila 1,5 milijardi eura izravne i potpore kroz infrastrukturne projekte, javlja Hina.

"EU i međunarodne financijske institucije stoje na raspolaganju da u razdoblju od sljedeće tri godine osiguraju sredstva u iznosu od oko jedne milijarde eura za provedbu predviđenih mjera i 500 milijuna eura za investicije", rekao je Wigemark nakon susreta s državnim i entitetskim premijerima.

Prvi put BiH je bliže EU

Pojasnio je da je to iznimna prigoda, posebice za stvaranje novih radnih mjesta. Pohvalio je napore vlasti za podnošenje prijave za članstvo u Europskoj uniji.

"Vidimo da Vijeće ministara, Republika Srpska i FBiH napreduju jačanjem gospodarstva i prvi put približavaju se EU-u, a jedan od najznačajnih kriterija za predaju vjerodostojnog zahtjeva za članstvo je napredak u provođenju Reformske agende", dodao je švedski diplomat.

Pri tome je naveo da su reformske mjere povezane ali je odbacio mogućnost da EU radi na centraliziranju BiH i mijenja ustav zemlje.

"Poštujemo nadležnosti svih institucija vlasti i apeliramo na političare da rade zajedno za zajedničko dobro", dodao je.

Predsjedatelj Vijeća ministara Denis Zvizdić, i premijeri Republike Srpske Željka Cvijanović i Federacije BiH Fadil Novalić izrazili su spremnost raditi na provođenju reformi te izrazili optimizam da bi do kraja godine BiH mogla podnijeti zahtjev za članstvo u Europsku uniju.

Wigemark je izjavio kako se Bosna i Hercegovina, konačno kreće u pravom smjeru i poduzima korake na dobrobit svih njenih građana i naroda i na dobrom je putu da ostvari zacrtanu dinamiku u provedbi Reformske agende koja reflektira novi pristup Europske unije, ali i riješenost institucija u BiH da se maksimalno angažiraju na implementaciji ključnih reformskih koraka u procesu europskih integracija.

Ima još puno posla

Wigemark je, istovremeno, konstatirao kako se treba još dosta uraditi na planu vladavine prava, ekonomskom i socijalnom napretku, uključujući borbu protiv korupcije i reformu javne uprave, najavljujući da će do kraja godine biti održan još jedan sastanak na visokom nivou.

Zvizdić, Novalić i Cvijanović izrazili su optimizam u pogledu ostvarivanja utvrđenih ciljeva, te iskazali punu opredijeljenost da se i nadalje maksimalno angažiraju u skladu s utvrđenim prioritetima i nastojanjima sadržanim u Reformskoj agendi, a kako bi se sustigla dinamika zemalja iz regije, kada se radi o približavanju članstvu u EU.

Najavljeno je, istovremeno, da će u narednih nekoliko mjeseci BiH podnijeti aplikaciju za članstvo u EU s kredibilnim izvještajem o provedbi Reformske agende koja je postavljena kao ključni uvjet na tom putu.

Premijer FBiH Fadil Novalić je, izrečene ocjene, potkrijepio i konkretnim pokazateljima koji svjedoče o ekonomskom rastu regije, kao i bruto društvenom proizvodu, rastu industrijske proizvodnje i izvoza, kao  i drugih ekonomskih parametara.

Novalić navodi da će, uz dosadašnji angažman na legislativnom planu, Vlada FBiH do kraja godine biti angažirana na reformi mirovinskog sustava, te mjerama na planu zapošljavanja, posebno mladih osoba, budući da veliki udio nezaposlenih čine upravo mladi, a u fokusu je i reforma javnih poduzeća i socijalne zaštite što podrazumijeva dugoročniji strateški pristup.

8.000 novouposlenih

U osvrtu na konkretne rezultate, Novalić je naglasio da je oko 8.000 novouposlenih u posljednjih sedam mjeseci, te da je taj trend propraćen i drugim pozitivnim već spomenutim ekonomskim pokazateljima.

Zadovoljstvo dosada učinjenim na planu provedbe Reformske agende izrazila je i premijerka RS-a Željka Cvijanović, ocijenivši da prva analiza na tom planu pokazuje kako je svaki nivo vlasti predano radio, o čemu, među ostalim, svjedoči i veliki broj zakona koji su prošli parlamentarnu proceduru u sklopu NSRS-a.

U odgovoru na novinarski upit u vezi s novim aranžamanom s MMF-om, Cvijanović je bila oprezna, navodeći da ne želi prejudicirati razvoj događaja na tom planu, dok je premijer Novalić bio konkretan, podsjećajući da je za taj aranžman neophodno do kraja godine završiti "prethodne mjere", te da bi nakon tehničkih pregovora u siječnju, već polovinom veljače ta sredstva (MMF-a) mogla biti operativna.

Na upit u vezi s mehanizmom koordinacije u BiH, Wigemark je kazao da je to pitanje za sve vlasti u BiH te da EU nema neki poseban model u tom smislu, ali da je bitno da taj mehanizam bude funkcionalan, te da se u ovoj fazi radi o većinom tehničkim pitanjima.

Inače, na sastanku u zgradi Delegacije EU nazočili su brojni međunarodni i bh. dužnosnici, uključujući i predstavnike MMF-a, Svjetske banke, EBRD-a, Veleposlanstva SAD-a u BiH i ministre financija.