BiH i EU: Puževi koraci ili brzina munje

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Bosna i Hercegovina nije napravila korak prema Europskoj uniji, ma koliko se neki tješili da je tako. Bosna i Hercegovina samo je pojačala nade da će ubrzati svoje puževe korake i da će ih zamijeniti milostinja Unije i pružanje ruke za kandidaturu bez obzira na sve zastoje.

Čaša pola puna

''Ja vidim čašu do pola punu'', rekao je šef Delegacije EU u BiH Johhan Sattler nakon što se 23. lipnja u Bruxellesu po pitanju BiH nije dogodilo ništa osim razočaranja domaćih lidera da, eto, Unija nije prepoznala našu važnost.

"EU je spremna BiH dodijeliti status zemlje kandidata i u tom cilju poziva Europsku komisiju da bez odlaganja izvijesti Vijeće EU o implementaciji 14 ključnih prioriteta navedenih u njezinom mišljenju s posebnom pažnjom na one koji predstavljaju značajan skup reformi kako bi se Europsko vijeće vratilo da odlučuje o ovom pitanju", stoji u usvojenim zaključcima šefova država i vlada EU.

Europska unija – tako je utješena javnost - potvrdila je spremnost da Bosni i Hercegovini dodijeli status kandidata za punopravno članstvo.

No, pitanje je koliko je BiH spremna brzinom munje izvršiti reforme koje godinama čekaju i za koje je 2019. godine dobila negativno mišljenje Europske komisije na aplikaciju za punopravno članstvo u EU.

''Mislim da ovi zaključci koje smo vidjeli po prvi puta Europsko vijeće nakon podnošenja zahtjeva od strane BiH jeste spremno dati kandidatski status. Da, potrebno da se još nešto učini na strani BiH da bi se to ostvarilo'', kazao je Sattler.

Uvjeti nisu nedostižni

Naglasio je kako BiH mora pokazati da je ozbiljna kada je riječ o reformama i da je to nešto što treba brzo uraditi.

Edin Dilberović, direktor Direkcije za europske integracije, kaže kako je odluka o statusu kandidata politička odluka koju donose države članice EU i koju potvrđuju šefovi tih država odnosno njihovih vlada.

''Toj odluci prethodi preporuka Komisije, a preporuka se izrađuje na temelju odgovora na Upitnik koji Komisija dostavlja državi nakon što je ona podnijela zahtjev za članstvo. Iskustvo nas uči da institucije EU poštuju svoje procedure kao i da svaka država mora pokazati rezultate svoga rada, jer odluku o statusu kandidata donosi jednoglasno 27 država čiji stavovi nisu nužno isti i morate im moći dati snažne argumente'', rekao je Dilberović napomenuvši kako status kandidata ne znači da ste članica EU niti vam je to garancija da ćete brzo postati.

Kaže kako činjenica da su određene obveze vezane za 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja urađene, a kao što je usvajanje izbornog zakonodavstva vezano za Mostar, provođenje lokalnih izbora, donošenje odluke o brisanju smrtne kazne iz Ustava RS pokazuju da postavljeni uvjeti nisu nedostižni.

Zakoni i želje

''Nakon što je Europsko vijeće neki dan po prvi put jasno reklo da će dati status kandidata BiH uz ispunjavanje određenog broja uvjeta, sada je pravi trenutak da politika u BiH pređe s riječi na djela i napravi značajan iskorak u ovom smjeru kroz usvajanje npr. zakona o javnim nabavkama, zakona VSTV-u, zakona o sudovima u BiH i zakona o sprječavanju sukobu interesa u institucijama BiH'', kaže Dilberović.

Nedonošenje spomenutih zakona dokaz je nepostojanja želje vladajućih dužnosnika da izmijene zakone na svoju štetu. Primjerice, Zakon o sprečavanju sukoba interesa, kao jedan od glavnih uvjeta za kandidatski status za članstvo u Europskoj uniji nije dobio dovoljan broj ruku onih koji sjede u Domu naroda. Kao razlog tomu može se gledati i činjenica da je u dvije, tri ili čak četiri fotelje sjedio je 61 dužnosnik. Slična je situacija i sa drugim spomenutim zakonima jer se zadržavanjem trenutnog stanja ostavljaju odriješene ruke da zadrže svoj utjecaj u pravosuđu.

Srđan Blagovčanin, direktor Transparency Internationala BiH, podsjeća kako je u protekle tri godine od kako je dobila mišljenje od Europsko komisije s listom 14 prioriteta koje je potrebno realizirati kako bi dobila kandidatski status, BiH u potpunosti realizirala samo jedan i to formalni uspostavljanje parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje.

''Svi ostali ključni prioriteti koji se odnose na unaprjeđenje izbornog procesa, vladavinu prava i demokratizaciju ne samo da nisu realizirani već se stanje u većini ovih oblasti pogoršalo'', rekao je Blagovčanin.

Stanje se pogoršava

Podsjetio je kako se prvi prioritet od spomenutih 14 uvjeta ticao unaprjeđenja integriteta izbornog procesa.

''To ne samo da nije urađeno već je zbog manipulantskog pristupa vladajućih stranaka bilo dovedeno u pitanje održavanje izbora zbog neusvajanja proračuna pa je tek intervencijom Visokog predstavnika otklonjena prijetnja neodržavanja izbora'', rekao je Blagovčanin.

Kaže kako se može konstatirati da u procesu EU integracija ''ne samo da nisu zabilježeni nikakvi iskoraci, već se stanje po svim parametrima pogoršava''.

Dilberović kaže kako nam se neki od 14 ključnih prioriteta na papiru mogu činiti lakšim ili težim, ali pravi odgovor o tome tek možemo dobiti u parlamentu gdje se traženi zakoni usvajaju. 

''Npr. zakon o javnim nabavkama koji se kao pitanje struke čini lakšim još uvijek čekamo da bude usvojen u Parlamentarnoj skupštini BiH dok je npr. pitanje izbornog zakonodavstva vezano za Mostar riješeno skoro za godinu dana od objave Mišljenja Europske komisije. Zato bih rekao da je najvažniji i ujedno najteži zadatak u BiH osigurati konkretnu političku podršku europskim zakonima, a time i europskom putu BiH'', kaže Dilberović.

Krivci

S druge strane, Blagovčanin upozorava da napredak nije ostvaren u oblasti vladavine prava.

''Došlo je do pogoršanja stanja korupcije na što su upozorili svi relevantni domaći i međunarodni izvještaji. Ključne institucije za provođenje zakona uključujući i pravosuđe u potpunosti su pod kontrolom političkih oligarhija'', rekao je.

Naglasio je i kako BiH ne ispunjava ni generalni kriterij o postojanju funkcionalnih institucija BiH te da vlast u Federaciji BiH nije formirana od proteklih izbora ali i da je državna vlast također je vrlo sporadično funkcionirala.

Upozorio je i kako je postojanje visokog predstavnika nespojivo s europskim putem zemlje i s elementarnim demokratskim standardima.

''Na to su upozoravali i Venecijanska komisija, Parlamentarna skupština Vijeća Europe ali i sama EU'', kaže Blagovčanin.

Većina građana BiH, pokazale su to ankete u medijima, kako su glavni krivci za zastoje u BiH, pa i na europskom putu, domaći političari. Političari pak ne vide ništa sporno u svojem djelovanju jer, da im je stalo, pokrenuli bi stvari s mrtve točke. A ta točka će sigurno mirovati na mjestu jer politički akteri do listopada i izbora imaju važnijeg posla, posla koji se veže za njihovu budućnost koja često nema veze s boljom budućnošću zemlje.

Žurba

Na svoj europski put Bosna i Hercegovina krenula je 1999. godine kada je na prijedlog Europske komisije pokrenut  Proces stabilizacije i pridruživanja (PSP) kao vid politike Europske unije prema državama Zapadnog Balkana.

Godinu dana kasnije sve države uključene u proces stabilizacije i pridruživanja službeno su označeni kao ''potencijalni kandidati za članstvo'', kao i da je cilj Europske unije što potpunija integracija država Zapadnog Balkana.

U prosincu 2006. tehnički pregovori između EU i BiH uspješno okončani, ali je zaključeno da Sporazum ne može biti parafiran i formalno zaključen zbog nedostatka napretka u ključnim reformama.

Godinu dana kasnije procijenjeno je ''da između političkih vođa u BiH postoji dovoljna mjera usuglašenosti po pitanju reformi'', pa je u Sarajevu je parafiran Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa Bosnom i Hercegovinom.

Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) između EU i BiH stupio je u lipnju 2015. na snagu, a u veljači je 2016. BiH je podnijela zahtjev za članstvo u Europskoj uniji.

Krajem 2016. Bosni i Hercegovini je uručen Upitnik Europske komisije. Na odgovore je Unija čekala mjesecima što je, možda, najbolji pokazatelj koliko se odgovornima žuri.