BiH i njezinih 14 prioriteta: Što je ispunjeno?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Bosna i Hercegovina ima 14 uvjeta koje treba ispuniti prije početka pregovora o članstvu u EU.

Naime, Europska komisija je tih 14 prioritetnih uvjeta stavila pred našu zemlju 2019. godine, a BiH je zemlja koja najduže čeka dobijanje kandidatskog statusa za ulazak u EU u odnosu na zemlje u regiji.

Četiri područja

Mišljenje pruža čvrstu osnovu za diskusiju u Vijeću Europske unije koje treba donijeti odluku o narednim koracima na putu BiH ka Europskoj uniji.

Prioriteti su podijeljeni u četiri područja: Demokracija i funkcioniranje institucija, Vladavina prava, Osnovna prava i Reforma javne uprave.

Među uvjetima su se našli npr. izmjene Izbornog zakona BiH, izmjene Ustava BiH kako bi se provela presuda Europskog suda za ljudska prava u predmetu ''Sejdić i Finci protiv BiH'', te kako bi se za Predsjedništvo i Dom naroda Parlamentarne Skupštine BiH mogli kandidirati i pripadnici ostalih naroda, a ne samo konstitutivni, zatim reforma Ustavnog suda BiH koja bi trebala riješiti i pitanje stranih sudaca. Tu je i ukidanje smrtne kazne koja je kao mogućnost koja se nije koristila postojala u Ustavu RS-a.

Osim političkih, postavljeni su i ekonomski uvjeti. To se odnosi na depolitizaciju i restrukturiranje javnih poduzeća i osiguravanje transparentnosti procesa privatizacije.

Od BiH se traži (privremeno) i prenošenje ovlaštenja s nižih razina vlasti na više, formiranje Vrhovnog suda na razini BiH, ukidanje ili reduciranje entitetskog i nacionalnog veta ili ukidanje Ureda međunarodnoga visokog predstavnika (OHR), što je opet uvjetovano rješavanjem pitanja državne i vojne imovine.

Jedan od uvjeta je i ''poduzimanje konkretnih koraka na unaprjeđenju okruženja pogodnog za pomirenje kako bi se prevladalo naslijeđe rata''.

Dvije godine i...

Za više od dvije godine bh vlasti su djelomično ispunile tek tri uvjeta.

Jedan od prioriteta se odnosi na na osiguranje pravilnog funkcioniranja Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje.

Klub zastupnika DF-a u Zastupničkom domu PSBiH uputio je krajem siječnja 2020. u parlamentarnu proceduru inicijativu kojom od Zastupničkog doma PSBiH traži da izabere svoje predstavnike u izaslanstvo Parlamenta BiH u Parlamentarnom odboru za stabilizaciju i pridruživanje s EU.

Na sjednici Doma naroda PSBiH, održanoj u lipnju 2020. godine, usvojen je Prijedlog odluke o imenovanju članova Parlamentarne skupštine BiH u Parlamentarni odbor za stabilizaciju i pridruživanje između Parlamentarne skupštine BiH i Europskog parlamenta. Zastupnički dom PSBiH potvrdio je odluku Doma naroda 7. srpnja 2020., a Poslovnik o radu POSP-a usvojen je također u srpnju 2020.

Prema kompromisnom rješenju za donošenje odluka bi trebala dvotrećinska većina glasova parlamentaraca iz BiH ''zbog ustavnog sustava BiH i načina odlučivanja u BiH'', iako su iz Europskog parlamenta tražili da to bude natpolovična većina.

Također, usvajanjem izmjena Izbornog zakona BiH u srpnju 2020. godine, djelimično je ispunjen prioritet koji se odnosi na održavanje izbora u Mostaru.

Djelomično je ispunjen i prioritet koji se odnosi na zabranu mučenja ''ukidanjem upućivanja na smrtnu kaznu u Ustavu Republike Srpske'' i ''imenovanjem nacionalnog mehanizma za prevenciju mučenja i nečovječnog postupanja''. Ustavni sud BiH donio je odluku u listopadu 2019. o ukidanju dijela člana 11. Ustava RS-a, koji se odnosi na smrtnu kaznu.

14 mjeseci za 3.242 pitanja

U Mišljenju Europske komisije navodi se i da je potrebno ''usvojiti revidiranu državnu strategiju za rad na predmetima ratnih zločina'', koju je Vijeće ministara usvojilo na sjednici u rujnu 2020. godine.

"S ovom Strategijom ćemo omogućiti Tužiteljstvu BiH da lakše disperzira manje složene predmete na niže razine kako bi što prije mogli završiti ovaj problem vezan za procesuiranje ratnih zločina u BiH. Revidirana Strategija za procesuiranje ratnih zločina je jedan od 14, kasnije jedan od osam prioriteta koje EK stavila pred BiH na našem putu ka EU. Jednoglasno je prihvaćena Strategija", rekao je tada Josip Grubeša, ministar pravde BiH.

Podsjećamo, Bosna i Hercegovina je 2016. godine podnijela Zahtjev za članstvo u Europskoj uniji, kao posljednja zemlja Zapadnog Balkana, s izuzetkom Kosova.

Nakon dobivanja Upitnika Europske komisije, BiH je trebalo 14 mjeseci da odgovori na prva 3.242 pitanja i još osam mjeseci da odgovori na dodatnih 655 pitanja.

Usprkos uspostavljenom mehanizmu koordinacije za pitanja koja se tiču EU, vlasti se nisu mogle dogovoriti da dostave odgovore na 22 pitanja: jedno iz političkih kriterija, četiri iz regionalne politike i 17 pitanja iz politike obrazovanja.

Kandidatski status je očigledno na čekanju jer BiH treba prije svega promijeniti Ustav i Izborni zakon – a čime bi se osigurala jednakost svih građana.