BiH na ispitu u Mostaru

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Sa Paulom Rangelom, izvjestiteljem EP za BiH, Deutsche Welle je razgovarao o izvještaju o BiH, koji će biti objavljen u prosincu 2020, o tome koliko je BiH napredovala i kada će moći dobiti status kandidata u EU.

Kada bi mogao biti nacrt izvještaja o BiH Paolo Rangel rekao je da se na izvještaju radi.

Izvještaj nakon izbora u Mostaru

''Mnogo toga je završeno, ali smatramo da bismo tek kada se okončaju izborni procesi, uključujući i izbore u Mostaru, trebalo da objavimo prvu verziju izvještaja. Smatramo da će održavanje izbora u Mostaru, poslije toliko vremena, biti važno dostignuće i da bi opća procjena napretka u BiH u ovoj godini trebalo da se zaokruži tim procesom. Što se općeg sadržaja izvještaja tiče, mišljenja sam da je i pored problema koji su došli sa pandemijom, BiH napravila određeni napredak'', rekao je Rangel, dodajući da se to posebno odnosi na izborne radnje.

''Dakle, iako u BiH postoji ”korak naprijed korak nazad” u političkoj organizaciji, bilo je kapaciteta i mogućnosti za neki napredak usprkos ozbiljnoj krizi koju je donijela pandemija'', kaže Rangel.

S obzirom da je BiH zadnjih godina većinom dobivala samo kritike od Europske komisije, i prolazila bez poohvala, za razliku od drugih zemalja, Rangel kaže da je pandemija ove godine stvorila mnogo dodatnih problema.

''Teže je kada pišete nacrt izvještaja bez direktonog uvida u situaciju u zemlji i bez kontakta sa NVO i civilnim društvom u zemlji. Sa vlastima smo kontaktirali uglavnom preko interneta. Zato mislim da naše procjene nisu precizne koliko bi trebale biti. Jedva čekam da posjetim BiH, kada to situacija omogući, ali to svakako neće biti prije objavljivanja našeg izvještaja. U svakom slučaju, mislim da moramo da damo neku nadu narodu u BiH, koji priželjkuje početak pravog europskog puta svoje zemlje koji će, nadam se u bliskoj budućnosti, rezultirati pozicijom punopravnog kandidata za članstvo. To moramo imati na umu prilikom procjene situacije u BiH, ali isto tako mislim da je bilo moguće da zemlja bude u boljoj situaciji u ovom trenutku posebno u oblasti institucionalnih pitanja'', rekao je Rangel.

Neka institucionalna pitanja se mogu rješavati relativno brzo, kaže Rangel, to nisu reforme kao što su one u obrazovanju za što su vam potrebne godine da vidite rezultate.

Ništa od kandidatskog statusa 2021.

''Moguće je napraviti institucionalni napredak brže nego što to BiH radi i to je jasno. Fokusirati se na stvari gdje je napredak moguć u razumnom vremenu će biti jedna od poruka ovog izvještaja'', pojasnio je.

Tijekom posjete Bruxellesu, članovi Predsjedništva BiH kažu da su dobili uvjeravanja od EU dužnosnika da je moguće da zemlja stigne do statusa kandidata tijekom 2021. godine, no Rangel ne dijeli to mišljenje.

''Ja ne kažem da to nije moguće, ali to zavisi od političke volje političara na svim nivoima vlasti u BiH. Ja sam jedan od rijetkih koji zaista vjeruje da je moguće za BiH da u razumnom vremenskom periodu dobije kandidatski status, ali to ne ovsi od EU, niti od moje volje i dobre namjere koju zaista imam u želji da pomognem zemlji u dostizanju tog statusa.

Kapacitet BiH za provođenje reformi

To će ovisiti od kapaciteta političkih lidera širom BiH da provedu reforme. Postoje reforme koje se provode u srednjem i dugoročnom periodu, ali postoje i one za koje je potrebno kraće vrijeme. Ako se one postignu u BiH možemo biti optimisti. Ako ih ne bude, jedina odgovornost za to će biti na ćorsokaku koji dolazi iz BiH. To je bila moja jasna poruka tokom sastanka sa članovima Predsjedništva BiH u Bruxellesu. Rekao sam im da je moguće da ubrzaju napredak, ali i da to zavisi od njih, ne samo Predsjedništva, već od svih nivoa vlasti. Oni moraju biti spremni na ustupke i da se fokusiraju na stvari koje su zaista važne za status kandidata'', rekao je Rangel.

Na novinarsko pitanje, može li biti konkretniji kada inzistira na brzom ostvarivanju institucionalnih reformi u BiH, Rangel je rekao da želi ostaviti prostor za manevriranje za slučaj različitih scenarija, pa zato ne bi trebalo da zalazim u detalje.

 ''Ali bit ću konkretniji. Sve što se tiče noavisnosti pravosuđa, borbe protiv korupcije i kriminala, pravosudnih i zakonskih okvira, sve to može biti pozitivno promijenjeno i relativno brzo jer tu ne treba da ”izmišljate točak” kad on već postoji. Imamo primjere drugih zemlja koje su imale probleme u pravosuđu i demokratskoj tranziciji, koje imaju već dokazane Mape puta koje se mogu lako adaptirati na situaciju u BiH. Ciljeve i instrumente promjena već su definirale i Venecijanska komisija, Vijeće Europe, EU instance. Najveći dio otvorenih pitanja koja su odavno identificirana u BiH su institucionalna pitanja povezana s kaznenim zakonom, borbom protiv korupcije, nezavisnim pravosuđem, Ustavnim sudom. To će biti veliki posao, ali nije ga nemoguće uraditi. Mi u EP smo spremni da pomognemo, ali to je uvijek odluka političkih lidera u BiH'', poručio je izvjestitelj EP za BiH.

Postoji alternativa za promjenu

Rangel nije htio komentirati izborne rezultate, i vidi li u njima najavu pomirenja, govoreći da je u pitanju volja naroda koja se poštuje.

''Sve drugo bi bilo uplitanje u unutrašnja pitanja i bilo bi vrlo pogrešno. Ali, neovisno od bilo kakvog stranački opredijeljenog pristupa, smatram da je dobro da se u jednoj demokraciji vremenom pojavi alternativa. Promjena je neophodna s vremena na vrijeme. Ono što možemo vidjeti kao pozitivan razvoj situacije jeste da postoji alternativa, ali i kapacitet za promjenu. Dokaz stabilne, možda ne perfektne, ali stabilne i zdrave demokracije, jeste da možete da skinete jednu stranku sa vlasti i stavite drugu na njeno mjesto i što se to opet može promijeniti na sljedećim izborima. Sistem koji dozvoljava promjenu je sam po sebi pozitivan signal funkcionalne demokracije. Za BiH je jasno da tu nema problema. Ali demokracija je pored slobodnih i fer izbora i vladavina prava. Demokracija nije samo volja većine već i poštovanje ljudskih prava, nezavisnosti sudstva, medijskih sloboda. Vladavina prava je drugi stub demokracije, a tu BiH ima dosta izazova posebno ako želi da u bliskoj budućnosti postane kandidatkinja za članstvo u EU'', rekao je.

Dayton - oprostiti ali ne zaboraviti

Ocjenjujući put BiH od Daytona ka njenoj EU budućnosti, Rangel je rekao da Dayton slavimo kao početak početka.

''Mi smo još uvijek na početku koji je već trebalo da bude prevaziđen, a BiH da bude u novoj fazi. Dayton je dobar da nas podsjeti da još imamo nada, snova i projekata naroda u BiH, koje moramo da ispunimo. To će biti moguće jedno uz nazočnost volje za reformama u dnevnopolitičkom životu BiH i na evropskom putu zemlje za koji smatram da je prirodan. Za one koji kažu da to nije moguće ostvariti zbog teških posljedica koje BiH nosi iz sukoba u bliskoj prošlosti, ja kažem pogledajte Španjolsku. I oni su imali građanski rat. Oni su bili sposobni da prevaziđu probleme iz prošlosti. Nekada moramo nešto da oprostimo, ne kažem da zaboravimo, ali da oprostimo. BiH je kao Europa u malom po svojim različitostima. Zato je EU prirodni dom za BiH jer samo struktura kao što je EU ima, u pogledu kulture, povijesti, religije, jezika, tradicije, može da razumije raznolikost BiH koja je i bogatstvo pored toga što je izvor nekih problema. Dakle, od Daytona i početka moramo da pređemo na novu fazu sa novim ciljevima od kojih je pristupanje EU jedan od najvažnijih za BiH'', rekao je Rangel koji je član Europskog parlamenta od Europskih izbora 2009. godine.