BiH realizirala tek jedan prioritet

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Dvije godine nakon objavljivanja Mišljenja Europske komisije (EK) o zahtjevu za članstvo u Europskoj uniji (EU) i 14 prioriteta, BiH je tek jedan u potpunosti realizirala, ali na način da su stvorene formalne pretpostavke za njegovo ispunjavanje, a radi se o osiguranju pravilnog funkcioniranja Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje.

Rečeno je to danas na konferenciji pod nazivom “Dvije godine poslije: Mišljenje Komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU”, koju je u Sarajevu organizirao Transparency International u BiH (TI BiH), s fokusom na pregled trenutnog stanja i uzroke zastoja BiH na europskom putu, te na  korake koje je potrebno poduzeti kako bi se stanje na tom planu pokrenulo s ‘mrtve tačke’.

Malo napredak

Održavanje konferencije pozdravila je veleposlanica Kraljevine Švedske u Bosni i Hercegovini Johanna Strömquist, istaknuvši odlučnost njene zemlje da podrži zahtjev BiH za članstvo u Europskoj uniji.

''Švedska podržava zahtjev BiH za članstvo u EU, kao i drugih zemalja u okruženju, jer zajedno smo jači'', rekla je Strömquist u izjavi za medije uoči održavanja konferencije.

Podsjetila je kako su dvije godine prošle otkako je EK izdala Mišljenje o zahtjevu BiH za članstvo u EU, te da je, nažalost, na tom planu ostvaren veoma mali napredak.

Dodala je kako je 2021. godina u kojoj nema izbora u BiH, te izrazila očekivanje da će bh. političari uložiti odgovarajući napor kako bi se reforme i napredak u BiH ostvarili prije početka izborne kampanje, koja slijedi već sljedeće godine.

Odgovarajući na novinarski upit u vezi s Revidiranom strategijom za procesuiranje ratnih zločina i izostankom formiranja nadzornog tijela za njeno praćenje, veleposlanica Strömquist je upozorila kako je to dio procesa europskih integracija te da se aktivnosti u tom pogledu moraju finalizirati.

Potpuna blokada

Predsjedavajući Upravnog odbora TI BiH Srđan Blagovčanin je, u osvrtu na Izvještaj/pregled onoga šta je učinjeno u protekle dvije godine, odnosno šta to nije učinjeno, konstatirao kako aktualno stanje karakterizira potpuna blokada europskog puta BiH, te da je sve propraćeno svojevrsnom paralizom institucija vlasti u BiH.

Ilustrirajući potonju konstataciju, podsjetio je kako je u periodu koji je Izvještajem TI BiH tretiran, Parlamentarna skupština BiH (PSBiH) usvojila samo jedan zakon, postavljajući pitanje šta bh. parlamentarci, zapravo, rade.

''Da ne bi bilo pogrešnih interpretacija, usvojena su i dva zakona o budžetu, ali ti zakoni su nešto što se dešava po automatizmu. Da apsurd bude veći Zakon o Budžetu za 2019. usvojen je na kraju te godine, za 2020. je usvojen u sedmom mjesecu, a u 2021. godini taj zakon još nije usvojen - naveo je Blagovčanin.

Dvije godine

Upozorio je, istovremeno, kako BiH ne bi ni za tri decenije ispunila prioritete iz Mišljenja EK za dobivanje kandidatskog statusa, ukoliko bi se postojećom dinamikom nastavile (ne)aktivnosti u tom procesu.

U Mišljenju EK o zahtjevu BiH za članstvo u EU, koje je objavljeno 29. svibnja 2019. godine, navedeno je 14 prioriteta koje BiH treba ispuniti kako bi dobila preporuku za otvaranje pristupnih pregovora.

S obzirom na to da je od objave Mišljenja prošlo dvije godine, te da je napredak u ispunjavanju prioriteta veoma spor, TI BiH u svom izvještaju, koji predstavlja polazište za raspravu na konferenciji, daje pregled trenutnog stanja s intencijom otvaranja rasprave o narednim koracima koje je nužno poduzeti na tom planu.