Istraživanje
79 posto građana BiH smatra da je u Jugoslaviji bilo bolje, dvije trećine žele u EU
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Više od dvije trećine građana BiH, njih 76 posto, želi da zemlja postane članica EU, pokazuje najnovije istraživanje koje je objavio Međunarodni republikanski institut iz SAD, koje je u veljači za njih provela agencija IPSOS, a istraživanje je zbog virusa korona javnosti predstavljeno tek sada.
Samo 11 posto ih je odgovorilo da bi glasalo protiv ulaska BiH u EU, a sedam prosto tvrdi da ne bi nikako ni glasalo.
Zapad ili Rusija?
EU jedino na Kosovu uživa veće povjerenje, gdje bi 93 odsto građana glasalo za članstvo. Najviše skepticizma prema EU izraženo je u Srbiji, gdje samo polovina stanovništva ističe da bi glasali za članstvo.
Da u BiH EU uživa najveće povjerenje, pokazuje i percepcija da je EU najveći donator u zemlji, u šta vjeruje 27 posto građana. Da je najveći donator Turska smatra 18 posto građana, a da je to Rusija smatra 11 posto. Amerika je na petom mjestu sa devet posto, a iza nje Velika Britanija sa šest posto. Da je najveći donator Kina, smatra tri posto građana BiH, pišu Nezavisne.
Da bi vanjskopolitička orijentacija zemlje trebali biti isključivo EU i Zapad, smatra 43 posto građana BiH, dok ih 12 posto smatra da vanjska politika treba biti prozapadna, ali da se surađuje i s Rusijom. Jednaku razinu suradnje s Rusijom i Zapadom želi 18 posto ljudi u BiH, 11 posto ih želi najveću suradnju s Rusijom, ali da se odnosi zadrže i sa Zapadom, a njih pet posto želi da vanjskopolitička orijentacija bude isključivo ka Rusiji. Samo 12 posto građana BiH se izjasnilo da im je poznata neka ruska investicija u zemlji, a njih 70 posto je odgovorilo da im nije poznata nijedna ruska investicija, dok 40 posto građana Srbije nije moglo da se sjeti nijedne ruske investicije u njihovoj zemlji. U BiH 13 posto ljudi se izjasnilo da zna za bar jednu kinesku investiciju, dok ih 64 posto nije znalo ni za jednu.
Što se tiče povjerenja prema pojedinačnim zemljama, najviše pozitivnog mišljenja bh. građani imaju o Njemačkoj, čak njih 74 posto. Iza nje su redom Turska, Kina, Rusija i SAD. Sljedstveno tome, 51 posto bh. građana ističe da je Njemačka najvažniji ekonomski partner BiH, a Njemačku kao najvažnijeg političkog partnera BiH vidi 41 posto građana. Zanimljivo je da po 26 posto građana BiH vidi SAD i Rusiju kao najveću prijetnju za zemlju.
Kada se radi o članstvu u NATO, 48 posto građana BiH želi punopravno članstvo, a 15 posto samo suradnju. Petina građana BiH ne želi nikakve odnose s NATO-om, a 12 posto želi više komunikacije, ali bez suradnje.
Zabrinjavajuće je da samo 45 posto građana BiH smatra da je demokracija najbolji oblik vladavine, što je najniži postotak u regiji. Ispred BiH su Srbija sa 54 posto građana koji smatraju da je demokracija najbolji oblik vladavine, dok su iza njih Sjeverna Makedonija sa 59 posto, Crna Gora sa 61 posto, te Kosovo sa 75 posto. S druge strane, samo 23 posto bh. građana smatra da je zemlja demokracija.
Samo deset posto građana BiH vjeruje da zemlja ide u dobrom smjeru, dok ih 11 posto smatra da omladina ima dobru budućnost ako ostane u zemlji. Najoptimističniji su građani Srbije, kojih 53 posto vjeruje da se zemlja kreće u dobrom smjeru. Nešto manje srpskih državljana smatra da omladina ima budućnost u Srbiji, njih 34 posto. Iza njih su Kosovo i Crna Gora sa 46 odnosno, 45 posto građana koji smatraju da se kreću u dobrom smjeru. I u Sjevernoj Makedoniji manji broj građana smatra da omladina ima budućnost ako ostane, odnosno njih 17 posto.
Podrške političarima
Za građane BiH nezaposlenost je daleko najveći problem, s obzirom na to da se tako izjasnilo 39 posto građana. Skupoću kao najveći problem vidi njih 14 posto, korupciju 12, a opću političku situaciju samo pet posto građana. Za samo dva posto građana BiH unutarnji sukobi u zemlji predstavljaju najveći problem s kojim se suočava zemlja.
Na pitanje čemu bi vlasti trebalo da se najviše posvete, 21 posto građana smatra da je to povećanje zaposlenosti, dok osam posto građana želi da borba protiv korupcije bude najveći prioritet, a po sedam posto da to budu natalitet i sprečavanje odliva mozgova iz zemlje. Zanimljivo je, također, da 79 posto građana BiH smatra da je u Jugoslaviji bilo bolje nego danas, što je, nakon Sjeverne Makedonije, najveći postotak od svih zapadnobalkanskih zemalja. Također, 21 posto građana BiH smatra da bi vjerski temelji trebalo da igraju ulogu u vlasti i kreiranju zakona.
Samo 21 posto građana smatra da se zemlja kreće ka više konsenzusa, a 55 posto da se kreće ka više polarizacije.
Također, 40 posto stanovnika BiH smatra da su mediji slobodni da izvještavaju o čemu žele, dok ih 58 smatra da nisu slobodni. Za više od polovine stanovništva televizija predstavlja glavni izvor informiranja.
Uz Sjevernu Makedoniju, građani BiH najpesimističniji su u odgovoru na pitanje mogu li utjecati na odluke koje se donose u zemlji - njih devet posto smatra da mogu, dok ih 25 posto smatra da je to samo djelimično moguće.
Najpopularniji političari u BiH su Željko Komšić sa šest posto podrške i Milorad Dodik sa četiri posto podrške za koje građani smatraju da im najviše vjeruju, što su najniži prostotci u regiji. Primjera radi, u Srbiji Aleksandar Vučić ima podršku 29 posto građana, u Crnoj Gori Milo Đukanović ima podršku 17 posto građana, a na Kosovu Albin Kurti 25 posto građana. Nizak postotak u BiH se djelimično može objasniti i kompliciranijim političkim sustavom i većim brojem različitih razina vlasti, odnosno političara o kojima su se ljudi izjašnjavali.
