EU: Ograničen napredak BiH, neophodna reforma pravosuđa

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Peti sastanak Pododbora za pravdu, slobodu i sigurnost u okviru Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Europske unije (EU) i Bosne i Hercegovine (BiH) održan je 17. i 18. prosinca 2020. god. putem video konferencije. Sastankom su predsjedavali Michela Matuella, šefica Odjela u Generalnoj direkciji Europske komisije za europsku politiku susjedstva i pregovore o proširenju ispred EU, i Samir Rizvo, pomoćnik ministra u Ministarstvu sigurnosti Bosne i Hercegovine, ispred BiH.

Europska komisija je izrazila žaljenje zbog ograničenog ukupnog napretka u provedbi ključnih prioriteta iz Mišljenja, i zaključaka Izvještaja eksperata o pitanjima vladavine prava («Priebeov izvještaj»), kao i preporuka sa 4. sastanka Pododbora za pravdu, slobodu i sigurnost, i podstakla na odlučnije korake.

Europska komisija je naglasila da su neophodnu hitne reforme kako bi se vratilo povjerenje građana u pravosudni sustav. Ovo je jasan zahtjev građana, iskazan na drugoj javnoj raspravi o vladavini prava u BiH «Pravo na pravdu» koja je održana 24. studenog 2020. god. Kao prvi korak, BiH treba ojačati integritet pravosuđa uspostavljanjem sustavom provjere prijavljene imovine sudaca i tužitelja, u skladu s preporukama Europske komisije, i predstojećeg mišljenja Venecijanske komisije. Europska komisija je spremna podržati provedbu ovog sustava, uključujući i njegovo pomno praćenje od strane eksperata EU. Europska komisija je također naglasila potrebu hitnog unaprjeđenja rada pravosuđa kroz novo zakonodavstva o VSTV i Sudovima BiH. Europska komisija je pozdravila usvajanje Revidirane nacionalne strategije za rad na predmetima ratnih zločina, napominjući da je njena djelotvorna primjena prioritetna.

Europska komisija je podsjetila da je neophodno efikasno usklađivanje pravnog okvira kao i značajni napori u ostvarivanju rezultata na planu borbe protiv korupcije, organiziranog kriminala i terorizma širom zemlje i na svim razinama. U cilju demonstriranja opipljivih rezultata u tim oblastima, Europska komisija je podsjetila vlasti u BiH da je neophodno unaprijediti operativnu suradnju između agencija za provođenje zakona. Treba poboljšati suradnju između vladinih i ne-vladinih aktera na prevenciji i borbi protiv nasilnog ekstremizma, kao i na rješavanju svih oblika nasilnog ekstremizma.

Europska komisija je podsjetila da je upravljanje migracijama i dalje jedan od ključnih prioriteta i veliki izazov za Bosnu i Hercegovinu. Europska komisija je pozvala na hitno djelovanje i naglasila da Bosna i Hercegovina mora preuzeti punu odgovornost i osigurati efikasno upravljanje migracijama, granicama i ojačati svoj sistem azila. Suočeni sa ozbiljnim pogoršanjem humanitarne situacije zbog teških vremenskih uslova, vlasti moraju hitno poduzeti mjere kako bi izbjeglicama i migrantima osigurali osnovnu pomoć, uključujući odgovarajući smještaj.

U pogledu temeljnih prava, Europska komisija je naglasila da Bosna i Hercegovina mora efektivno osigurati da svi njeni građani mogu u potpunosti uživati svoja prava bez diskriminacije. Naglašeno je da sloboda izražavanja i okupljanja, prava ranjivih skupina, Roma i žena trebaju biti dodatno unaprijeđena i u potpunosti ispoštovana, posebno u kontekstu pandemije COVID-19.