Ekonomske integracije bi mogle ubrzati i olakšati put BiH ka članstvu

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Kako bi ubrzala prijem zemalja zapadnog Balkana u EU, Europska komisija želi raditi na jačanju ekonomskih integracija, što bi ubrzalo i olakšalo put ka članstvu.

Iako ova ideja nije nova, nakon početka rata u Ukrajini i njenog zahtjeva da se ubrza njen put ka EU, u bruxelleskim političkim krugovima se sve više na zapadni Balkan gleda kao na strateško područje u odnosu na ruski utjecaj, zbog čega se sve glasnije razmišlja kako "namamiti" regiju da se što više okrene ka Bruxellesu.

S tim u vezi, kako su "Nezavisne" pisale, sve je realnija opcija da bi BiH do kraja godine mogla dobiti status kandidata, a da EU dodatno pritisne domaće političke faktore da se posvete reformama na europskom putu.

Europska inicijativa za stabilnost iz Berlina već neko vrijeme zagovara model pristupanja po uzoru na europski put Austrije, Finske i Švedske početkom devedesetih. Te zemlje su prvo ušle u zajedničko europsko ekonomsko tržište, dok su paralelno ispunjavale obveze prema EU. Iako su ove zemlje i po strukturi i po ekonomskom napretku dosta drugačije od zemalja na zapadnom Balkanu, vjeruje se da bi ekonomske integracije mogle ubrzati i olakšati provođenje reformi.

Adnan Ćerimagić, analitičar Europske inicijative za stabilnost, za "Nezavisne" kaže da bi članstvo regije u jedinstvenom tržištu bio konkretan, jasan i vrijedan međukorak za regiji, koji, kako ističe, u svjetlu dešavanja u Ukrajini postaje još važniji.

"Radi se o nečemu što bi preokrenulo razvojne trendove u regiji i još dublje bi integriralo regiju u EU. I to je nešto već isprobano i funkcioniralo je u prošlosti. Da pojednostavim, jedinstveno tržište EU proširilo bi se na regiju. To znači da bi javna uprava, inspekcije, policije, tužiteljstva i sudovi u Banja Luci, Nišu i Ulcinju morali braniti pravila jedinstvenog tržišta na isti način kao što se to danas radi u Berlinu, Bratislavi ili Talinu. Zauzvrat, gospodarstvo i građani u regiji svoj bi razvoj mogli bazirati na tome da su dio najbogatijeg i najrazvijenijeg tržišta na svijetu, a uživali bi u pogodnostima slobode kretanja robe, ljudi, usluga i kapitala, od mogućnosti da studirate bilo gdje u EU pod uvjetima i za cijenu kao građani EU, do toga da sok proizveden u Banja Luci bez ikakvih prepreka može da se nađe na policama u Stokholmu", naglašava on.

Ističe da je uvjet za ovo financijska podrška od strane EU, a po njegovoj procjeni na razdoblje od pet do deset godina sve zemlje regije mogle bi biti dio jedinstvenog tržišta EU.

Da EU već kreće u ozbiljniji angažman u našoj regiji, svjedoči i jučerašnja izjava Jozefa Borela, visokog predstavnika EU za vanjske poslove i sigurnost, koji je u posjeti našoj regiji. On je u Skoplju izjavio da je, kako ju je on nazvao, ruska agresija u Ukrajini, krajnji trenutak da se oživi proces proširenja i najavio tješnju suradnju i na sigurnosnom planu između EU i regije. On je također izjavio da će europski put Sjeverne Makedonije, koji je blokiran krivicom EU, uskoro biti nastavljen.

Da su ekonomske integracije važan dio plana približavanja EU, smatraju i SAD, čiji je specijalni izaslanik za regiju Gabriel Escobar rekao da ta zemlja podržava inicijativu "Otvoreni Balkan" kao vid ekonomske integracije regiona i kao prvi korak ka pristupu zajedničkom evropskom tržištu.

Faris Kočan, slovenački ekspert za proširenje i zapadni Balkan, smatra da je "Otvoreni Balkan" dobar način da se ojačaju europske integracije u regiju.

"Već godinu dana ili možda još malo više se priča o 'Otvorenom Balkanu' kao regionalnoj inicijativi s potencijalom ekonomske integracije regiona po pravilima EU za lakšu integraciju zemlja. Po mojoj procjeni je realno da EU podrži tu inicijativu i veže projekte s regionalnim karakterom na učestvovanje u toj inicijativi. Ima puno argumenata da je prvenstveno potrebna ekonomska integracija, koja dovodi onda do političke i društvene integracije", rekao je on za "Nezavisne".