Evo što nas čeka
EP usvojio izvješće o preporukama za proširenje EU-a
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Odbor za vanjske poslove Europskog parlamenta usvojio je u ponedjeljak izvješće o zapadnom Balkanu namijenjeno vodećim institucijama EU-a u kojem ih se poziva da nastave politiku proširenja, izjavio je glavni izvjestitelj i hrvatski zastupnik u EP-u Tonino Picula.
Ususret summitu 2020., Izvješće o preporukama EP-a za zapadni Balkan Vijeću EU-a, Europskoj komisiji i potpredsjedniku Komisije za vanjsku politiku i sigurnost Josepu Borrellu usvojeno je s 57 glasova za, pet suzdržanih i sedam protiv.
"Ključne preporuke izvješća Vijeću, Komisiji i potpredsjedniku komisije za vanjsku politiku i sigurnost su da osiguraju da unaprjeđena metodologija pregovaranja za krajnji rezultat ima punopravno članstvo u Uniji i da EU osigura jasna i predvidiva pravila i kriterije i konzistentno ih primjenjuje", rekao je Picula.
Izvješće koje je danas usvojio Europski parlament unatoč odlaganjima zbog korona virusa, nastavio je Picula, "jasna je poruka podrške zemljama zapadnog Balkana u njihovim nastojanjima i aktivnostima s ciljem pristupanja Europskoj uniji nakon ispunjavanja kriterija".
"Jasan je to znak naše podrške nastavku procesa proširenja u cjelini, kojem smo ovim izvješćem dali novi kredibilitet", dodao je Picula.
Podsjetio je da je proširenje jedna od najuspješnijih politika EU-a tijekom cijelog njezinog postojanja i njezin najsnažniji vanjskopolitički alat za promicanje demokracije, blagostanja i mira.
"Politika proširenja je i preduvjet za jačanje prisutnosti i strateških interesa EU na zapadnom Balkanu, zbog čega je i riječ o našem zajedničkom interesu", istaknuo je hrvatski europarlamentarac.
Pritom ističe da demokracija i vladavina prava moraju biti u središtu procesa proširenja, što znači da se prva otvaraju i zadnja zatvaraju poglavlja o pravosuđu, borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala, kao i ona o poštivanju ljudskih prava i slobode medija.
Eurozastupnici u izvješću traže grupiranje područja pregovaranja, jasna mjerila napredovanja, mogućnost sudjelovanje u sektorskim politikama i programima EU-a prije punopravnog članstva kroz ciljanu financijsku podršku i uspostavu mehanizma uvjetovanja kako bi se osiguralo da reforme u zemljama kandidatkinjama budu trajne i održive.
Spomenutim mehanizmom bi se proces pregovora temeljem objektivnih kriterija, u slučaju neispunjavanja uvjeta, mogao i suspendirati, pojasnio je Picula.
Također iznimno važnim smatra osigurati i bližu suradnju Europskog parlamenta i parlamenata zemalja kandidatkinja.
Uz funkciju izvjestitelja za preporuke, Picula obavlja i dužnosti koordinatora parlamentarne grupacije Socijalista i demokrata u Odboru za vanjske poslove EP-a, kao i izvjestitelja za IPA III financijski instrument pretpristupne pomoći te Crnu Goru.
Zovko: Unija kao vjerodostojan partner zapadnom Balkanu
Zastupnica u Europskom parlamentu i zamjenica koordinatora Europske pučke stranke (EPP) za vanjske poslove Željana Zovko sudjelovala je na sjednici Odbora za vanjske poslove (AFET) te je u razgovoru s Borrellom istaknula da Unija mora biti vjerodostojan partner zapadnom Balkanu, kako u borbi s dezinformacijama o trenutnoj pandemiji, tako i u drugim pitanjima.
Zovko je naglasila da bi se Unija trebala više zalagati za olakšavanje dijaloga na relaciji Priština – Beograd, kao i na pitanju Bosne i Hercegovine.
"S obzirom na to da Europska unija ima najveći interes za održavanje mira i stabilnosti u regiji, trebala bi konačno preuzeti ulogu nepristranog igrača", naglasila je Zovko.
"To znači da Unija treba uzeti u obzir stavove svih uključenih strana, a pružiti potporu najslabijima", pojasnila je hrvatska europarlamentarka.
Zovko je podržala usvajanje Preporuka za summit o zapadnom Balkanu 2020.
"S obzirom na pandemiju s kojom smo suočeni ne znamo sa sigurnošću kada će se summit održati. No, bez obzira na to, činjenica je da je Hrvatska vratila odnose Europe sa zapadnim Balkanom u sam vrh prioriteta Europske unije", izjavila je Zovko.
Ovaj je sastanak na vrhu izvanredna prilika da se istakne interes Hrvatske u regiji kao države-graničara koja je najpogođenija tekućim i potencijalnim nestabilnostima u regiji kao rezultat vanjskih utjecaja i neodrživih lokalnih rješenja.
"S usvojenim preporukama za zapadni Balkan, Europski parlament također daje svoj doprinos pozivajući na konstruktivan i integrativan pristup regiji, koja napreduje prema svojoj europskoj perspektivi", zaključila je Zovko.
