EU ima plan za Izborni zakon i manje krađe na izborima u BiH

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Europska unija će pitanje izbora u Bosni i Hercegovini staviti na listu prioriteta , te će se raditi na tome da se poboljšaju izborni standardi i donese Izborni zakon, rečeno je, između ostalog, na  brifingu za medije kojeg Europska unija u BiH organizira u okviru projekta ''ZAjedno smo EUropa'' a na kojem su sudjelovali Johann Sattler, šef Delegacije EU i specijalni predstavnik  EU i Richard Masa, šef kooperacija u Delegaciji EU u BiH.

Elektronski izbori 2022.

''Što se tiče izbornih standarda, dobili smo preporuke GRECO-a koje će onemogućiti prevare na izborima, a tiču se uvođenja elektronskog brojanja glasova, to rješenje će biti moguće do 2022 godine. Drugi dio je izborni zakon, u smislu pitanja koje smo obuhvatili drugim sporazumom o Mostaru u smislu odluke Ljubić i pitanja Predsjedništva, to će biti na našem dnevnom redu sljedeće godine i moramo riješiti ta pitanja istovremeno'', rečeno je na sastanku, te će se vršiti pritisak da se provedu odluke europskog suda za ljudska prava za slučaj Sejdić-Finci i ostale.

Poručeno je da BiH ne može kršiti konvenciju o ljudskim pravima, jer mnogo građana je lišeno prava da se prijave na neke funkcije.

Govoreći generalno o nalazima Izvještaja o Bosni i Hercegovini za 2020. godinu, sudionici su prokomentirali da je status quo gotov te da nam trebaju pozitivne vijesti, a progres koji je BiH napravila u zadnjih pet mjeseci je dobra prilika za BiH i dobra poruka za lidere.

Sve je u vašim glavama

''Sve je u vašim glavama. Imate još dvije godine, iskoristite to, vratite iskru nade za građane u BiH, koja je umorna nakon toliko potrošenih godina. Iskoristite priliku da napredujete'', poručeno je s brifinga.

Za napredak, kako je rečeno glavni je politički kriterij, jer BiH je bila blokirana dugo vremena, a Vijeće ministara je počelo funkcionirati tek početkom ove godine, što je farsa od demokracije, pa su se u Europi zapitali zašto imamo izbore, ako se rezultati implementiraju nakon dvije godine.

Najveće razočarenje bila je vladavina prava gdje prošle godine nije bilo nikakvog pomaka.

Važno je, kažu sudionici, unaprijediti institucije u BiH i ima stvari koji se u tom pravcu mogu uraditi, europski dužnosnici u BiH su pokušali uvesti najbolje prakse smali su naišli na ogroman otpor sudaca, tužitelja i VSTV-a.

Ništa nije uklasano u kamenu, kažu, pojedini članovi VSTV-a iduće godine odlaze i to je prilika da se ovo vijeće pomladi i da se uspostabi nova konfiguracija ovom tijelu, čiji je ugled okaljan.

Na listi prioriteta EU je regulacija medija i transparentnost.

Nema para bez promjena

EU kažu mora tražiti puno više od BiH, ali neće blokirati put, jer su odgovoran 'igrač', no da bi se financiranje nastavilo mora doći do promjena, jer ako promjene ne budu jasne i vidljive, moglo bi doći do reduciranja financiranja.  

Ova zemlja ne radi na autopilotu, i treba se uključiti u EU, što misli većina populacije.

Investicijski paket EU u BiH neće moći proći bez Zakona o javnim nabavkama, koji bi po mišljenju sudionika mogao biti donesen do kraja godine, no on se ''nalazi na stolu'' već tri godine.

''Pristići će sredstva za infrastrukturu, za povezanost za puteve i autoputeve i mormao imati taj Zakon na snazi. Dio problema jeste da je napredak radova na Koridoru Vc povezan sa sredstvima koja će doći. Ugovori u BiH se daju poduzećima koja pod kontrolom političara, a imali smo male lotove gdje su isključene EU kompanije koje nisu zainteresirane da rade 2 do 4 kilometra puta, njih zanima 20-30 km, to ovim zakonom o javnim nabavkama moramo riješiti'', rekli su sudionici brifinga, koji su poručili da ova zemlja treba Koridor Vc naročito sada u vremenu ekonomskog pada.

Zaštita okoliša je važna

Zaštita okoliša je jedna jako važna tema za EU, rečeno je na sastanku, te postoji investicijski paket za čišću energiju i povezivanje s plinskim mrežama. Jako je bitno pitanje i kvalitete zraka i vrlo je teško, zainteresirati bilo koga za ovu temu u zemlji, što je vrlo spor proces s obzirom na veličinu i značaj problema.

Deset osoba u BiH dnevno umre ranije, zbog posljedice problema sa zagađenjem zraka. BiH je među prve tri zemlje u svijetu po zagađenju zraka.

Dotičući se pitanja minihidroelektrana i nedavne inicijative Vlade Federacije koja razmišlja o potpunoj zabrani njihove izgradnje, u EU su jako impresionirani ovom inicijativom.

U regiji Balkana planirana je gradnja 2.500  elektrana od čega je 1.500 minihidroelektrana do jedan megavat sat, što je jako mala proizvodnja energije.

Ne može se porediti šteta koju će proizvesti, s energijom koju će proizvesti.

''To je dobra inicijativa jer su u Federaciji shvatili da postoje drugi načini da se dobije energija, ne treba ići u projekte izgradnje stotine i stotine malih hidroelektrana to je važna inicijativa i treba podržati one koji su ih pokrenuli'', poručeno je.