Dolaze bolji dani za bh. poljoprivredu?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Iako se Bosna i Hercegovina nalazi na vrhu ljestvice europskih zemalja po broju stanovnika koji žive u ruralnim općinama, tj. izvan urbanih sredina, tek desetina seoskih domaćinstava ostvaruje prihode od uzgoja i plasmana poljoprivrednih proizvoda.

Niska otkupna cijena poljoprivrednih proizvoda, povećani uvoz, te neusklađenost zakonskih propisa se nameću kao neki od razloga sto poljoprivredni potencijal države nije niti izbliza iskorišten.

Rezultat toga je sve veće migriranje stanovništva, primarno u urbane sredine unutar BiH, ali i prema inozemstvu sto utječe na još slabiju iskorištenost poljoprivrednih površina.

Kao korak prema unaprjeđenju poljoprivredne proizvodnje se izdvaja Strateški plan ruralnog razvoja do 2021. koju je Vijeće ministara BiH usvojilo ranije ove godine.

Plan je izrađen u suradnji entitetski resornih ministarstava, uz tehničku podršku USAID-a, a njegovo donošenje je pozdravila i Delegacija Europske unije u Bosni i Hercegovini.

Glasnogovornica Delegacije EU u BiH i specijalni predstavnik EU u BiH Jamila Milović-Halilović istaknula je da je strateški plan ruralnog razvoja BiH 2018-2021 izuzetno važan okvirni dokument koji će dodatno povezati sektore sigurnosti hrane, veterinarstva, fitosanitarne kontrole i ruralnog razvoja, neophodne za sveukupni održivi ekonomski rast BiH.

"Ovo je dobra vijest za poljoprivrednike i proizvođače kao i za ruralne zajednice, koji će imati koristi od dosljednijeg i strateškog pristupa u ovom važnom sektoru. Strategije na nivou cijele zemlje su ključni preduvjet koji zemlja treba da ispuni kako bi mogla koristiti financijsku pomoć u okviru IPA-e II (2018-2020). Nekoliko sektora za koje postoje strategije na nivou zemlje imaju mogućnost koristiti financijsku podršku kroz IPA-u II, svakako uzimajući u obzir kvalitetu projekata i kapaciteta zemlje za preuzimanje sredstava", rekla je Milović-Halilović.

"Planovi za naredni period Mreže za ruralni razvoj su nadzor nad implementacijom grantova, upoznavanje organizacije sa LEADER i CLLD pristupom ruralnom razvoju, naglašavanje važnosti koncepta ruralnog razvoja na razni općina, forumi za unaprjeđenje politika u BiH i regionalni forumi za procjene potreba regiona zapadnog Balkana“, rekao je Duško Cvjetinović, predsjednik Mreže za ruralni razvoj BiH.

Što donosi strateški plan?

Strateški plan donosi niz mjera ciljanih, u najvećoj mjeri, prema poljoprivrednim domaćinstvima.

U planu je izmjena dosadašnjih metoda poticaja koji će se obračunavati prema površini, a ne kao dosad prema iznosu proizvedenih dobara. Iz ove mjere će jedno vrijeme biti izuzeti proizvođači mlijeka i pšenice, kao strateški važnih proizvoda.

Planira se i povećanje iznosa bespovratnih sredstava u poljoprivredi koje će nadležna ministarstva isplaćivati fizičkim i pravnim osobama upisanim u Registar poljoprivrednih domaćinstava, s ciljem modernizacije i diverzifikacije proizvodnje.

Neke od mjera uključuju i povećana ulaganja u ruralnu infrastrukturu, edukacije iz područja europskih proizvodnih standarda. Možda je i ponajviše značajna mjera harmonizacije zakonodavstva sa Zajedničkom poljoprivrednom politikom Europske unije.

Očekuje se kako će se u provedbu Strateškog plana, od 2018. do 2021.na prostoru cijele BiH uložiti vise od 1 milijarde KM.

Paralelno s ovim, Europska komisija je u kolovozu ove godine usvojila revidirani Indikativni strateški dokument za BiH, prema kojem će tijelima uprave biti dostupno preko 300 milijuna KM za provedbu reformi uključujući i poljoprivredu. Kroz ovaj mehanizam se očekuje ulaganje u proizvodnu infrastrukturu, posebice u mljekarsku i mesnu industriju, te proizvodnju voća i povrća, aromatičnog bilja ili organsku proizvodnju.

Treba podsjetiti da je upravo donošenje Strateškog plana dovelo do otvaranja mogućnosti pristupa fondovima iz IPA II programa, sto je ranije ove godine potvrdio i ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović: „Ovo jedna od najvažnijih odluka koje donio Vijeće ministara u posljednjoj godini za poljoprivredni sektor zasigurno najvažniji dokument unazad deset godina od usvajanja zakona iz 2008. godine i on je temelji dokument koji će pomoći planiranju i programiranju poljoprivrede i u Republici Srpskoj i u Federaciji i Distriktu Brčko i svih deset kantona Federacije“.

Valja naglasiti kako će većina IPA II sredstava namijenjenih poljoprivredi biti isplaćivano direktnim korisnicima, tj. poljoprivrednim proizvođačima.